Završavanje tornjeva srednjovjekovnih crkava (Turmvollendungen) u hrvatskoj arhitekturi historicizma

Arhitektura historicizma na području čitave Europe, no ponajprije na njemačkom kulturnom području obilježena je brojnim nadogradnjama nezavršenih tornjeva najčešće srednjovjekovnih crkava. Ova se pojava, pod utjecajem zbivanja u Beču i ostalim centrima Habsburške Monarhije, odrazila i na hrvatsku ar...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313299/Details
Matična publikacija: Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti
426
Glavni autor: Damjanović, Dragan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03466naa a2200253uu 4500
008 131111s2013 xx hrv|d
020 |a 978953-6106-99-8 
035 |a (CROSBI)632588 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 324  |a Damjanović, Dragan 
245 1 0 |a Završavanje tornjeva srednjovjekovnih crkava (Turmvollendungen) u hrvatskoj arhitekturi historicizma /  |c Damjanović, Dragan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Completion of Towers of Medieval Churches (Turmvollendungen) in Croatian Historicist Architecture 
300 |a 207-214  |f str. 
520 |a Arhitektura historicizma na području čitave Europe, no ponajprije na njemačkom kulturnom području obilježena je brojnim nadogradnjama nezavršenih tornjeva najčešće srednjovjekovnih crkava. Ova se pojava, pod utjecajem zbivanja u Beču i ostalim centrima Habsburške Monarhije, odrazila i na hrvatsku arhitekturu. Kada se pristupilo restauraciji srednjovjekovnih crkava velika se pozornost, naime, i u nas obraćala na stilski prikladnu dogradnju (katkada čak i novu izgradnju) zvonika, koji su oblikom svojih vrhova/kapa u vizurama gradova trebali svjedočiti o stilskom karakteru građevine uz koju stoje. Najpoznatiji primjer završavanja tornjeva u hrvatskom historicizmu, na novom zapadnom pročelju zagrebačke katedrale, nije jedini niti osamljeni slučaj. Već u ranom, romantičarskom historicizmu, pri restauraciji crkve u Glogovnici kod Križevaca, 60-ih godina 19. stoljeća po prvi se puta na monumentalnijoj razini posegnulo za stilski odgovarajućim neogotičkim vertikalnim dodatkom postojećoj građevini. Djelovanjem Friedricha Schmidta u Hrvatskoj, te povratkom njegovih učenika sa školovanja iz Beča, 70-ih i 80-ih godina 19. stoljeća broj sličnih intervencija naglo se povećava. Nove vrhove tornjeva dobivaju, od gotičkih crkava, franjevačka crkva u Zagrebu, župne crkve u Desiniću, Krapini, Oštarijama (da se spomenu samo najvažniji primjeri), dok se uz franjevačku crkvu u Iloku gradi potpuno novi toranj. I s tornjeva pravoslavnih crkava u to se vrijeme skidaju razvedene barokne ili barokno-klasicističke kape i postavljaju na njih nove u raznim vrstama neobizantskog stila (Zagreb, Bjelovar, Grgeteg, Pakrac, Ruma) čime se nastojala oblikovno definirati građevina kao hram za pravoslavne. Posebnu skupinu Turmvollendunga čine tornjevi u Dalmaciji, zadarske i splitske katedrale, dovršeni/preoblikovani u 19. stoljeću. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 2.01 
690 |a 6.04 
690 |a 6.05 
693 |a Historicizam, neogotika, neoromanika, neobizant, neorenesansa, zagrebačka katedrala, saborna crkva u Plaškom, saborna crkva u Pakracu, splitska katedrala, zadarska katedrala Friedrich von Schmidt, Herman Bollé, Josip Vancaš Alois Hauser, Eduard Zotter, Emil Förster, Richard Jordan, T. G. Jackson  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Historicism, Gothic Revival, Romanesque Revival, Byzantine Revival, Renaissance Revival, Zagreb Cathedral, Pakrac Cathedral, Plaški Cathedral, Split Cathedral, Zadar Cathedral, Friedrich von Schmidt, Herman Bollé, Josip Vancaš Alois Hauser, Eduard Zotter, Emil Förster, Richard Jordan, T. G. Jackson  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti  |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013  |h 426  |n Žmegač, Andrej  |z 978-953-6106-99-8  |g str. 207-214 
942 |c POG  |t 1.08  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 313299  |d 313297