Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (6): Vjera Bojničić-Zamola (1883. – 1963.)
Hrvatska akademska i heraldička slikarica i grafičarka Vjera Bojničić (Bojničić Kninska, Bojničić-Zamola) rođena je u Zagrebu 27. I. 1883. godine u plemićkoj obitelji Bojničić Kninski, i to kao dijete Franjice (r. pl. Hirling) i Ivana pl. Bojničića Kninskog, uglednog hrvatskog povjesničara, arhivist...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335198/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva VIII (2014), 16 ; str. 3-4 |
| Glavni autor: | Galović, Tomislav (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | mul hrv eng |
| LEADER | 05523naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 150109s2014 xx mul|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)743362 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 041 | |a hrv |a eng | ||
| 100 | 1 | |a Galović, Tomislav |9 892 | |
| 245 | 1 | 0 | |a Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (6): Vjera Bojničić-Zamola (1883. – 1963.) / |c Galović, Tomislav. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Lexicon of Croatian Heraldry – Croatian Heraldists (6): Vjera Bojničić-Zamola (1883–1963) | |
| 300 | |a 3-4 |f str. | ||
| 363 | |a VIII |b 16 |i 2014 | ||
| 520 | |a Hrvatska akademska i heraldička slikarica i grafičarka Vjera Bojničić (Bojničić Kninska, Bojničić-Zamola) rođena je u Zagrebu 27. I. 1883. godine u plemićkoj obitelji Bojničić Kninski, i to kao dijete Franjice (r. pl. Hirling) i Ivana pl. Bojničića Kninskog, uglednog hrvatskog povjesničara, arhivista i heraldičara. Imala je dva brata, Stjepana koji je bio dramski umjetnik, i Ivana, po struci doktora prava. Slikarstvo je studirala od 1902. do 1906. godine na Kunstschule für Frauen u Beču kod Tine Blau i Hansa Tichyja. Akademske godine 1906./1907. započela je i studij Kulture na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Grafiku (bakropis i drvorez) polazila je u privatnoj školi Tomislava Krizmana u Zagrebu. Dobrostojeća obitelj omogućila joj je kvalitetnu likovnu naobrazbu i studijska putovanja po Italiji, Njemačkoj i Belgiji te posjet tamošnjim galerijama. Od 1936. do 1943. godine kao knjižničar i voditelj grafičke zbirke radila je u Kraljevskom hrvatsko-dalmatinsko-slavonskom zemaljskom arkivu/Kraljevskom državnom arhivu/Hrvatskom državnom arhivu (danas Hrvatski državni arhiv) u Zagrebu. Prema ocjeni likovnih kritičara afirmaciju je doživjela svojim grafikama, portretima i dekorativnim drvorezima. Također se istaknula u izradi znakova vlasništva na knjizi ex-libris (sadrži ime ili inicijale vlasnika te sliku, ukras ili grb s geslom i sl.) sudjelujući 1929. godine i na međunarodnim izložbama u Zagrebu, Krakovu, Poznanu, Lublinu, Lavovu i Pragu. Slikala je i razglednice s heraldičkim motivima. Prema istraživanju O. Maruševski samostalno je izlagala u Münchenu (1914.) i Zagrebu (1919. i 1922.), a skupno na izložbama Društva umjetnosti (od 1902.), ''Lade'' (Zagreb 1908., Beograd 1912. i 1922.), ''Medulića'' (Zagreb 1910.), te na izložbama umjetničkog obrta škole svoga učitelja T. Krizmana u Zagrebu 1911. i Budimpešti 1912. godine. Sudjelovala je i na međunarodnim grafičkim izložbama u Zagrebu 1914. i Firenci 1927., potom na izložbi hrvatskih umjetnika u Osijeku 1916., na Proljetnom salonu u Zagrebu 1917. i na izložbama Kluba likovnih umjetnica (1928. – 1940.), te na Pola vijeka hrvatske umjetnosti (Zagreb 1938.). U suradnji s jugoslavenskim grafičarima 1938. izlagala u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, a od 1947. i na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske. Godine 1932. pod uredništvom i autorstvom Emilija Laszowskog te u suradnji s Vjerom pl. Bojničić-Zamola i istaknutim hrvatskim povjesničarom Rudolfom Horvatom (1873. – 1947.), pripremljen je, a 1933. i objavljen u izdanju poduzeća Kava Hag d. d. Zagreb album-grbovnik Grbovi Jugoslavije. Dragocjeno je to djelo tadašnje kraljevinske jugoslavenske, ali ponajviše hrvatske, municipalne heraldike. U grbovniku je ukupno objavljeno 256 koloriranih državnih, zemaljskih, županijskih, gradskih i općinskih grbova. Upravo zbog toga rada struka je smatra najznačajnijom heraldičkom slikaricom prve polovine 20. stoljeća u Hrvatskoj. Vjera Bojničić-Zamola preminula je u Zagrebu, 13. travnja 1963. godine. Njezine mape bakroreza i drvoreza čuvaju se u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a 49 grafika dostupno je u Digitalnoj zbirci Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=600) i drugdje. Pregled njezinih zagrebačkih izložbi dostupan je u on-line Bibliografiji i građi za umjetnost i srodne struke (Izložbe u Zagrebu 1842. – 1952.) Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu. O životu i djelu Vjere Bojničić-Zamola v. Olga Maruševski, ''Bojničić, Vjera (Bojničić-Zamola)'', Hrvatski biografski leksikon II (1989): 100-101 ; Olga Maruševski, ''Bojničić, Vjera'', Hrvatska likovna enciklopedija I/A-B (2005): 104 ; Zlatko Matijević, ''Dr. Ivan Bojničić (1858. – 1925.): u prigodi 150. obljetnice rođenja'', Arhivski vjesnik 51 (2008): 569-584 ; Ralf Hartemink – Željko Heimer, Heraldički albumi tvrtke Kava Hag / Heraldic Albums of the Coffee Hag Company, Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva II (2008) 4: 4-5 ; Pas u hrvatskoj likovnoj umjetnosti od 19. st. do danas (Galerija Prica, Samobor, 19. 11. - 15. 12. 2013.). Katalog izložbe, ur. Nikolina Mahović, predgovor Snježana Pavičić i Dajana Vlaisavljević, Samobor: PUO Samobor, 2013. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300620-0641 | ||
| 546 | |a HRV-ENG | ||
| 690 | |a 6.04 | ||
| 693 | |a Leksikon hrvatske heraldike – hrvatski heraldičari (6): Vjera Bojničić-Zamola (1883. – 1963.) |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Lexicon of Croatian Heraldry – Croatian Heraldists (6): Vjera Bojničić-Zamola (1883–1963) |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva |x 1846-3827 |g VIII (2014), 16 ; str. 3-4 | |
| 942 | |c CLA |t 1.04 |u 2 |z Strucni - clanak | ||
| 999 | |c 335198 |d 335195 | ||