William Henry Bragg

mini|desno|300px|Otkriće [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka nastalo je s ispitivanjem katodnih zraka.]]

mini|desno|300px|Svaka točka, nazvana refleksija, u ovom ogibnom (difrakcijskom) uzorku nastaje iz konstruktivne [[Interferencija valova|interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture.]]

mini|desno|300px|Prvi rendgenski [[difrakcija|difrakcijski pogled na marsovsku analizu tla - ''CheMin'' otkriva feldspat, piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.).]]

mini|desno|300px|[[William David Coolidge|Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje.]]

William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar. Diplomirao (1884.) na Sveučilištu u Cambridgeu. Profesor fizike na sveučilištima u Adelaideu (od 1886. do 1909.), u Leedsu (od 1909. do 1915.), na ''University College'' u Londonu (od 1915. do 1923.). Ravnatelj ''Royal Institution'' u Londonu (od 1923. do 1942.). Za istraživanje kristalne strukture s pomoću rendgenskog zračenja dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1915 (sa sinom W. L. Braggom). Član Kraljevskog društva (eng. ''Royal Society'') od 1907., a predsjednik od 1935. do 1940. Najvažnija djela: ''Svijet zvuka'' (eng. ''The World of Sound'', 1920.), ''Kristalno stanje'' (eng. ''The Crystalline State'', 1925.), ''Uvod u analizu kristala'' (eng. ''An Introduction to Crystal Analysis'', 1928.), ''Svemir svjetlosti'' (eng. ''The Universe of Light'', 1933.). Provided by Wikipedia