Girolamo Cardano

mini|desno|300px|Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se.

Girolamo Cardano (također Gerolamo i Geronimo, latinizirano ime Hieronymus Cardanus; Pavia, 24. rujna 1501. - Rim, 21. rujna 1576.), talijanski fizičar, matematičar, astronom, liječnik, polihistor i filozof. Glavno mu je matematičko djelo ''Knjiga o velikom umijeću ili o pravilima algebre'' (lat. ''Artis magnae sive de regulis algebrae liber unus'', 1545.), u kojem je objavio jednadžbe za izračunavanje korijena kubne jednadžbe (Cardanova jednadžba). Njegovi su radovi utjecali na daljnji razvoj algebre; bio je među prvim matematičarima koji su računali s kompleksnim brojevima. Izumitelj je kardanskog ovjesa i kardanskoga zgloba.

Bio je nezakoniti sin odvjetnika Fazija Cardana i Chiare Micherije. U mladosti je pomagao ocu, a poslije je studirao medicinu na sveučilištima u Paviji i Padovi. Godine 1525. postigao je doktorat iz medicine. Predavao je u Paviji i Bologni. Godine 1545. napisao je ''Ars magna'', važnu raspravu iz algebre, a u djelu ''De subtilitate rerum'' iz 1550. sumirao je sve znanstveno znanje svoga vremena. Provided by Wikipedia