Indigo

Indigo (port. ili španj. ''índigo'', od lat. ''indicum'', od grč. ''ἰνδıϰός'': indijski) je modro bojilo poznato od davnine, derivat indola. Nekoć je bilo najznačajnije bojilo, dobivalo se iz takozvanih indigonosnih biljaka ili indigovki (na primjer lat. ''Indigofera tinctoria''). Lišće se ekstrahiralo (koncentart) vrelom vodom i izdvajao se bezbojni indoksil kao jedan od raspadnih proizvoda glikozida indikana. Indoksil se zatim oksidacijom sa zrakom prevodio u indigo. Pošto je krajem 19. stoljeća određena struktura prirodnog indiga, razvijena je njegova kemijska sinteza. Otada se proizvodi samo sintetski, i to iz anilina i etilen-oksida ili iz naftalena. Njegova je glavna prednost pred prirodnim indigom veća jakost boje. U čistom stanju indigo je prah, koji otapanjem u alkalnome mediju uz reducens daje snažnu (intenzivnu) modru obojenost, pa se u tekstilnoj industriji upotrebljava za bojenje i tisak. Danas je i sintetski indigo donekle potisnut novim vrstama sintetskih bojila.

Indigo, C₁₆H₁₀O₂N₂ (C.I. 75780), talište od 390 do 392 °C, tvori plave iglice kristalizacijom iz otopine u kloroformu. Zagrijavanjem sublimira tvoreći crvenoljubičaste pare. Dobiva se osim iz tropskih mahunarki iz roda ''Indigofera'' (lat. ''Indigofera tinctoria'', ''I. anil'' i druge), i iz modrog vrhovnika (lat. ''Isatis tinctoria''). Sirovi se indigo prema boji naziva purpurnoljubičastim, plavoljubičastim, lijepoplavim i superlijepoplavim. Upotrebljava se za bojenje i tiskanje pamuka i vune. Provided by Wikipedia