Kim Mehmeti

mini|Kim Mehmeti

Kim Mehmeti (Grčec kraj Skoplja, 10. prosinca 1955.), albanski i makedonski romansijer, novelist, esejist, polemičar, publicist, novinar i prevoditelj.

Jedan je od osnivača političkog tjednika na albanskom jeziku “Lobi” koji je izlazio u Skoplju od 2001. do 2006. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturu na albanskom jeziku “Jehona” (Skoplje) i nakladničke djelatnosti skopskog lista na albanskom jeziku „Flaka e vëllazërimit“ (1991. – 1992.) i glavni i odgovorni urednik Alternativne informativne mreže “AIM” za Makedoniju i njezin koordinator za južni Balkan (1994. – 2003.). U Sorosovoj zakladi ''Otvoreno društvo za Makedoniju'' bio je koordinaror nakladničke djelatnosti, zatim izvršni direktor ''Centra za multikulturno razumijevanje i suradnju'' u Skoplju (1997. – 2003.) te zamjenik generalnog direktora Makedonske televizije (2003. – 2004.). Pokretač je više građanskih inicijativa u Makedoniji i regiji. Trenutačno je predsjednik Građanskog pokreta “Ndryshe” (“Drukčije”) koji se zalaže za afirmaciju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava.

Kim Mehmeti piše na materinskom albanskom i na makedonskom jeziku. Tipičan bilingvist, on je danas nesumnjivo jedan od najafirmiranijih suvremenih albanskih prozaika, a istovremeno i jedan od najzanimljivijih predstavnika novijega vala suvremene makedonske proze. Svoje književne prvijence početkom osamdesetih godina 20. stoljeća piše na makedonskom jeziku, ali se ubrzo javlja i s kratkim prozama na albanskom, da bi danas bio ravnopravno zastupljen u obje književnosti: albanskoj i makedonskoj. Mehmeti je rođeni pripovjedač, nesklon tezama, nadasve ponesen samim tkanjem pripovjedne materije. Zato je njegova proza iznimno privlačna, jer je čitatelj uvučen u zavodljivu igru odgonetanja onoga što je živahno ispreplela njegova razigrana mašta u naponu između fantazmagorije ''stvarnog'' i realnosti ''imaginarnog''. Sudbina kao mjera života bitno je označila sva njegova prozna djela.

Prevođen je i objavljivan na njemačkom, engleskom, francuskom, turskom, hrvatskom i drugim jezicima. U nizu je antologija, pa i u Hrvatskoj (“Gospodari labirinta / antologija snova, maštarija i fantastičnih priča”, priredio Borislav Pavlovski, Naklada MD, Zagreb, 1998.), zastupan i kao albanski i kao makedonski književnik. Hrvatskom se čitateljstvu kratkim prozama više puta predstavio na stranicama književnog časopisa “Istra“.

Prevodi s makedonskog na albanski i obrnuto. Provided by Wikipedia