Dositej Obradović

mini|Dositej Obradović Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac. Rođen je u rumunjskom dijelu Banata koji je u to vrijeme bio u sastavu Habsburške monarhije. Školovao se za redovnika, ali ubrzo kreće na putovanja po cijeloj Europi gdje upija ideje europskoga prosvjetiteljstva i racionalizma. Ponesen takvim idejama radi na prosvjećivanju Srba. Isprva bavi se prijevodima raznih djela među kojima su najpoznatije Ezopove basne, a potom i sam piše djela, prvenstveno programskoga tipa, među kojima je najpoznatije ''Život i priključenija''.

Bio je pobornikom srpskoga nacionalnoga buđenja, ali uz jasnu ideju o izlasku Srbije iz otomanskoga kulturnog i civilizacijskoga utjecaja i izravno priključenje Europi i prihvaćanje svih tekovina europskoga prosvetiteljstva i racionalizma. Bio je prvi ministar prosvjete u Karađorđevom Sovjetu i tvorac svečane pjesme ''Vostani Serbie''.

Usprkos tome što je proveo znatni dio života vrteći se oko vodećih zapadnih intelektualaca, ljudi koji su izgubili svoju vjeru, Dositej Obradović do same je smrti ostao religiozan. U svojim "naravoučenjima" (tj. poukama) koje je pisao uz prijevod svake basne u dijelu "Basne", izvodi stavove o bratstvu sviju ljudi pod božjim okom i o licemjernosti crkvene (a naročito manastirske hierarhije - stavovi za koje će se zauzeti Lav Tolstoj nakon njegovoga prijelaza u religiju. Pri tome se mora zabilježiti kako je Tolstoj u devetnaestom stoljeću grdio vlast, sudove i rat, a Dositej Obradović ih je, kao i većina intelektualaca njegovoga doba, odobravao. Provided by Wikipedia