Andrej Plenković

| datum smrti = | mjesto smrti = | malaslika = | opis male slike = | slika = Andrej Plenković 2024.jpg | veličina = 220px | supruga = Ana Maslać | opis slike = Plenković u srpnju 2024. godine. | potpis = | stranka = HDZ ''(od 2011.)'' | zanimanje = pravnik | vjeroispovijest = rimokatolik | položaj = 12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske | čin = 12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske | predsjednik = Kolinda Grabar-Kitarović
Zoran Milanović | mandat_start = 19. listopada 2016. | prethodnik = Tihomir Orešković | nasljednik = | položaj2 = predsjednik Hrvatske demokratske zajednice | čin2 = 5. predsjednik Hrvatske demokratske zajednice | mandat_start2 = 17. srpnja 2016. | mandat_kraj2 = | prethodnik2 = Tomislav Karamarko | nasljednik2 = | položaj3 = zastupnik u Europskom parlamentu | čin3 = zastupnik u Europskom parlamentu | mandat_start3 = 1. srpnja 2013. | mandat_kraj3 = 12. listopada 2016. | položaj4 = zastupnik u Hrvatskom saboru | čin4 = zastupnik u Hrvatskom saboru | mandat_start4 = 22. prosinca 2011. | mandat_kraj4 = 1. srpnja 2013. | nasljednik4 = Damir Jelić }}

Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12. predsjednik Vlade Republike Hrvatske od listopada 2016. te predsjednik Hrvatske demokratske zajednice od srpnja 2016. godine. 2024. godine postao je prvim predsjednikom Vlade koji je na tu dužnost izabran treći put.

Nakon što je 1993. diplomirao na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Plenković je obnašao razne dužnosti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Nakon završenoga poslijediplomskog studija međunarodnog prava 2002. godine obnašao je dužnost zamjenika šefa misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Od 2005. do 2010. godine bio je zamjenik hrvatskog veleposlanika u Francuskoj, da bi potom tu dužnost napustio i postao državni tajnik za europske integracije. Potom je 2011. godine izabran u Hrvatski sabor.

Za predsjednika HDZ-a izabran je 2016. nakon ostavke Tomislava Karamarka. Plenković je doveo svoju stranku do većine zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima 2016. Predsjednikom hrvatske Vlade imenovala ga je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 10. listopada 2016. nakon što joj je predao 91 potpis potpore saborskih zastupnika. Njegov kabinet potvrđen je glasovanjem u Saboru 19. listopada s većinom od 91 od 151 zastupnika. Njegov prvi kabinet imao je 20 ministara, dok drugi kabinet ima 16 ministara.

Jedan je od samo dvojice hrvatskih premijera (uz Ivu Sanadera) koji su osvojili više od jednog mandata, pobijedivši na općim izborima 2016. i 2020. Također je, uz Ivicu Račana i Sanadera, jedan od trojice premijera koji su bio na čelu više od jednoga vladinog kabineta. Nadalje, 4. svibnja 2022. Plenković je nadmašio Sanaderov mandat i tako postao najdugovječniji premijer u povijesti Hrvatske.

Njegovu je Vladu obilježio prvotni gospodarski rast, otvorenje Pelješkog mosta 2022., ulazak u Schengen i Eurozonu 2023., kupnja francuskih borbenih zrakoplova Rafale, ali i niz korupcijskih afera, nagli porast inflacije od 2021., pokušaji gušenja medijske slobode (tzv. »Lex AP«) te sve izraženiji autoritarni način vladanja. Provided by Wikipedia