Veličina etničkih prostora u Bosni i Hercegovini (1991.) i njihova podjela po Daytonskome mirovnom ugovoru (1995.)

Od sredine 1991. sve veću ulogu u kontekstu strukturiranja nacionalnih statusa i odnosa u BiH dobivaju promišljanja o njezinoj (unutarnjoj) političkoj podjeli na etničkom načelu. U sklopu tih promišljanja, pozivajući se na veličinu "vlastitih" etničkih prostora, vodstva su triju bosansko-h...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffdi.ZAG01000505922/Details
Matična publikacija: Politička misao
45 (2008), 3/4 ; str. 221-245
Glavni autor: Mrduljaš, Saša (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Politička misao
LEADER 02848naa a2200325 i 4500
001 ZAG01000505922
003 HR-ZaZAG
005 20110616093913.0
007 ta
008 101020s2008 ci | |||| ||hrv
035 |a (HR-ZaNSK)000746432 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |d HR-ZaFFD  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
100 1 |a Mrduljaš, Saša 
245 1 0 |a Veličina etničkih prostora u Bosni i Hercegovini (1991.) i njihova podjela po Daytonskome mirovnom ugovoru (1995.) /  |c Saša Mrduljaš. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 29 jed 
504 |a Summary 
520 |a Od sredine 1991. sve veću ulogu u kontekstu strukturiranja nacionalnih statusa i odnosa u BiH dobivaju promišljanja o njezinoj (unutarnjoj) političkoj podjeli na etničkom načelu. U sklopu tih promišljanja, pozivajući se na veličinu "vlastitih" etničkih prostora, vodstva su triju bosansko-hercegovačkih naroda formulirala i odgovarajuće, međusobno krajnje suprotstavljene, etno-teritorijalne zahtjeve. Tako su Srbi tvrdili da im pripada dvije trećine, Hrvati su zahtijevali trećinu, dok su Muslimani/Bošnjaci, u nemogućnosti artikulacije projekta uređenja BiH kao unitarne države, tražili polovinu BiH. Nakon svoga izravnoga uključivanja u pokušaje razrješenja bosansko-hercegovačke problematike, do čega dolazi početkom veljače 1992. međunarodna je zajednica poduprla mogućnost da neovisna BiH bude uređena kao složena država koju bi konstituirale, primarno na etničkom načelu, utemeljene teritorijalne jedinice. No, ispravno doživljavajući navedene zahtjeve kao pretjerane, pokušala je na što objektivniji način odrediti veličinu pojedinačnih etničkih teritorija kako bi i opseg predviđanih jedinica bio određen na što pravičniji način. No, kod većine promatrača bosansko-hercegovačke problematike upravo je spomenuta karta, umnogome zahvaljujući popularizaciji od strane međunarodne zajednice, doživljavana kao politički korektna osnova za određivanje opsega "nacionalnih jedinica" te kao prikladno mjerilo etno-teritorijalnih rezultata rata u BiH. Ti su pak doživljaji imali svoga utjecaja na međunacionalne odnos 
773 0 |t Politička misao  |x 0032-3241  |g 45 (2008), 3/4 ; str. 221-245 
981 |b B21/08 
998 |a rado101020 
LKR |a ANA  |b 56805  |l ZAG01  |m Veličina etničkih prostora u Bosni i Hercegovini (1991.) i njihova podjela po Daytonskome mirovnom ugovoru (1995.) /  |n Politička misao 
OWN |a FFDI 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/politicka-misao  |y Politička misao 
PLK |a UP  |l ZAG01  |b 000056805  |m Veličina etničkih prostora u Bosni i Hercegovini (1991.) i njihova podjela po Daytonskome mirovnom ugovoru (1995.) /  |n Politička misao