Slunjsko-plitvički kraj

Sažetak: Slunjsko-plitvički kraj kontaktni je prostor dviju hrvatskih županija, Karlovačke i Ličko-senjske. U teritorijalno-administrativnom smislu definira se kao prostor grada Slunja te općina Cetingrad, Plitvička jezera, Rakovica i Saborsko. Promatrani prostor nalazi se na krškoj podlozi, koja je...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffdi.ZAG01000533853/Details
Matična publikacija: Migracijske i etničke teme
25 (2009), 3 ; str. 213-235
Glavni autor: Živić, Dražen (-)
Ostali autori: Turk, Ivo (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Migracijske i etničke teme
LEADER 03113naa a2200361 i 4500
001 ZAG01000533853
003 HR-ZaZAG
005 20120503141554.0
007 ta
008 100527s2009 ci | |||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)000740910 
035 |a (HR-ZaZAG)000533853 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng  |b fre 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 314 
100 1 |a Živić, Dražen 
245 1 0 |a Slunjsko-plitvički kraj :  |b odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora /  |c Dražen Živić, Ivo Turk. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 15 jed 
504 |a Summary ; resume 
520 8 |a Sažetak: Slunjsko-plitvički kraj kontaktni je prostor dviju hrvatskih županija, Karlovačke i Ličko-senjske. U teritorijalno-administrativnom smislu definira se kao prostor grada Slunja te općina Cetingrad, Plitvička jezera, Rakovica i Saborsko. Promatrani prostor nalazi se na krškoj podlozi, koja je zbog svojih geološko-hidrološko-pedoloških specifičnosti, kao i geomorfoloških karakteristika, u prošlosti negativno determinirala kretanje stanovništva i razvoj naseljenosti. Cijeli taj prostor ima prevladavajuća ruralna obilježja i periferno je položen u odnosu na županijska središta (Karlovac i Gospić) te je kao takav dio negativnog pola populacijskoga, ekonomskog i regionalnog razvoja Hrvatske. Začeci duboke demografske krize u njemu datiraju iz prve polovine 20. stoljeća. Tijekom devedesetih godina već postojeće negativne demografske prilike dodatno su pogoršane srbijanskom oružanom agresijom. Cjelokupni tematizirani prostor pretrpio je znatne ljudske žrtve, migracijske gubitke i materijalna razaranja. Po oslobođenju počinje proces obnove, koji teče sporo i s brojnim poteškoćama. Zbog prisutnosti dugotrajnih, vrlo negativnih demografskih procesa, čija su glavna obilježja depopulacija (ukupna, prirodna i emigracijska) i starenje stanovništva, taj je prostor izgubio vlastiti demografsko-revitalizacijski potencijal. Populacijsko obnavljanje Slunjsko-plitvičkoga kraja nije provedivo bez primjene sustavnih poticajnih mjera demografske obnove i gospodarskog oporavka. Demografska obnova mora, uz pronatalitetne mjere, svakako obuhvatiti i poticanje naseljavanja mladoga, pretežno visokoobrazovanog stanovništva 
653 0 |a Ruralni razvoj 
653 5 |a Slunjsko-plitvički kraj 
700 1 |a Turk, Ivo 
773 0 |t Migracijske i etničke teme  |x 1333-2546  |g 25 (2009), 3 ; str. 213-235 
998 |a boko100727  |c zvdo111108 
LKR |a ANA  |b 65545  |l ZAG01  |m Slunjsko-plitvički kraj : odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora /  |n Migracijske i etničke teme  |v 25 (2009), 3 ; str. 213-235 
OWN |a FFDI 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/met  |y Migracijske i etničke teme 
PLK |a UP  |l ZAG01  |b 000065545  |m Slunjsko-plitvički kraj : odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora /  |n Migracijske i etničke teme