Teorija mišljenja (Theory of mind)

Istraživanja iz područja psihologije autizma zadnjih su dekada usmjerena na objašnjavanje teorije uma u djece s autizmom. Teorija uma, pojam koji uvode Permack i Woodruff (1978.), označava sposobnosti razumijevanja svog mentalnog stanja i mentalnog stanja drugih ljudi. Pri tome se misli na vjerovanj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffdi.ZAG01000551092/Details
Matična publikacija: Socijalna psihijatrija
37 (2009), 1 ; str. 17-22
Glavni autor: Frey Škrinjar, Jasmina (-)
Ostali autori: Petković Bujas, Zorana (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Socijalna psihijatrija
LEADER 02704naa a2200325 i 4500
001 ZAG01000551092
003 HR-ZaZAG
005 20121205103750.0
007 ta
008 101105s2009 ci | |||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)000747873 
035 |a (HR-ZaZAG)000551092 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 |a hrv  |b eng 
044 |a ci  |c hr 
100 1 |a Frey Škrinjar, Jasmina 
245 1 0 |a Teorija mišljenja (Theory of mind) :  |b objašnjenje nekih simptoma autističnog poremećaja /  |c Jasmina Frey Škrinjar i Zorana Bujas Petković. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 27 jed 
504 |a Summary 
520 |a Istraživanja iz područja psihologije autizma zadnjih su dekada usmjerena na objašnjavanje teorije uma u djece s autizmom. Teorija uma, pojam koji uvode Permack i Woodruff (1978.), označava sposobnosti razumijevanja svog mentalnog stanja i mentalnog stanja drugih ljudi. Pri tome se misli na vjerovanja, želje, namjere, znanja, pretvaranja i percepciju a sve u funkciji predviđanja, anticipiranja ponašanja drugih ljudi. Teorija uma je također sposobnost razumijevanja povezanosti mentalnih stanja i akcija (djelovanja). Teza da djeca i osobe s autizmom imaju velikih teškoća u području teorije uma dokazana je u brojnim pokusima od kojih je prvi bio pokus sa Sally i Ann opisan 1985. (Simon Baron-Cohen, Alain Leslie Uta Frith) nakon čega su napravljeni brojni drugi slični pokusi koji su potvrdili isto. Djeca s autizmom rješavala su test znatno slabije nego zdrava djeca iste mentalne dobi kao i ona s Downovim sindromom. Iako teorija uma objašnjava veliki dio simptoma u autizmu (socijalne interakcije, komunikaciju i imaginativnu igru), ona nije njegov jedini kognitivni deficit. Druga dva deficita su «izvršna funkcija» i «centralna povezanost» koji pokušavaju objasniti druge simptome u prvom redu repetitivno ponašanje i neobičnu percepciju. Podizanje razine sposobnosti u području teorije uma djece s autizmom utječe upravo na ono područje njihova funkcioniranja na kojem su naviše pogođeni - na socijalnu kogniciju 
700 1 |a Petković Bujas, Zorana 
773 0 |t Socijalna psihijatrija  |x 0303-7908  |g 37 (2009), 1 ; str. 17-22 
998 |a rado101105 
LKR |a ANA  |b 69244  |l ZAG01  |m Teorija mišljenja (Theory of mind) : objašnjenje nekih simptoma autističnog poremećaja /  |n Socijalna psihijatrija  |v 37 (2009), 1 ; str. 17-22 
OWN |a FFDI 
856 4 2 |u http://psihijatrija.hr  |y Socijalna psihijatrija 
PLK |a UP  |l ZAG01  |b 000069244  |m Teorija mišljenja (Theory of mind) : objašnjenje nekih simptoma autističnog poremećaja /  |n Socijalna psihijatrija