Métathèse et homonymie en hébreu biblique

Teorija izvornih osnovica ili matrica i etimona (vidi Bohas 1997. i 2000.) omogućuje razumijevanje oblikâ i značenja riječi, prije svega u jeziku kao što je arapski, i to na dvjema stožernim razinama: prva se odnosi na prepoznavanje leksikološke veze između riječi (to jest simultane nazočnosti jedno...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffdi.ZAG01000552649/Details
Matična publikacija: Suvremena lingvistika
35 (2009), 1(67) ; str. 1-21
Glavni autor: Dat, Florin-Mihai (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: fre
Predmet:
Online pristup: Suvremena lingvistika
LEADER 03003naa a2200337 i 4500
001 ZAG01000552649
003 HR-ZaZAG
005 20130103115636.0
007 ta
008 110125s2009 ci | |||| ||fre
035 |9 (HR-ZaNSK)000756188 
035 |a (HR-ZaZAG)000552649 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a fre  |b hrv  |b eng 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 811.18/.9  |2 MRF 1998. 
080 |a 81  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Dat, Florin-Mihai 
245 1 0 |a Métathèse et homonymie en hébreu biblique /  |c Florin-Mihai Dat. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 20 jed 
504 |a Sažetak ; summary 
520 |a Teorija izvornih osnovica ili matrica i etimona (vidi Bohas 1997. i 2000.) omogućuje razumijevanje oblikâ i značenja riječi, prije svega u jeziku kao što je arapski, i to na dvjema stožernim razinama: prva se odnosi na prepoznavanje leksikološke veze između riječi (to jest simultane nazočnosti jednoga nepromjenjivog oblika i jedne konceptualne sličnosti); druga razina zadire u odnos izmeđ u tih istih riječi i vanjskoga svijeta (to jest nazočnosti mimofoničke vrijednosti koja slijedom izgovornih sastavnica riječi najavljuje i pokazuje izvjesne vidove zbiljnosti). Taj model postaje nadalje posebice zanimljiv i u drugim jezičnim sustavima, kao što je primjerice biblijski hebrejski (vidi Dat 2002.). Ovaj je potonji jezik kadar ustrojiti svoj leksik u određenom broju binarnih kombinacija, tzv. izvornih osnovica ili matrica. Osim toga, taj model dovodi u pitanje neka temeljna lingvistička načela, kao što su proizvoljnost jezičnoga znaka i njegova linearnost, odnosno trojna literalnost semitskih korijena. On isto tako pruža zanimljiva objašnjenja jezičnih fenomena, poput enantiosemije, polisemije riječi, itd. Članak stavlja naglasak na homonimiju i metatezu, te pokušava podastrti koherentna objašnjenja navedenih fenomena koje još uvijek smatramo tajanstvenima unutar semitskih jezika. Autor predlaže novu smjernicu analiza i postavlja pitanja u svezi sa stanovitim doksama (fr. doxas). Time bi dugoročno bilo moguće vući sve implikacije ove leksikološke teorije i prenijeti ih općenito na teoriju jezika (primjerice, na diskusiju o prirodi jezičnoga znaka), te u širem obliku potvrditi njezin utjecaj na aktualne diskusije, a posebice na problem koji se tiče podrijetla jezikâ 
653 0 |a Biblijski hebrejski jezik  |a Hebrejski jezik  |a Metateza  |a Homonimija  |a Teorija matrica i etimona 
773 0 |t Suvremena lingvistika  |x 0586-0296  |g 35 (2009), 1(67) ; str. 1-21 
998 |a boko110125  |c agno120806 
LKR |a ANA  |b 80998  |l ZAG01  |m Métathèse et homonymie en hébreu biblique /  |n Suvremena lingvistika  |v 35 (2009), 1(67) ; str. 1-21 
OWN |a FFDI 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/suvremena-lingvistika  |y Suvremena lingvistika 
PLK |a UP  |l ZAG01  |b 000080998  |m Métathèse et homonymie en hébreu biblique /  |n Suvremena lingvistika