Filozofska antropologija
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:21068/TOC |
|---|---|
| Glavni autor: | Haeffner, Gerd (-) |
| Ostali autori: | Škarica, Dario (-) |
| Vrsta građe: | Knjiga |
| Jezik: | hrv |
| Impresum: |
Zagreb :
Naklada Breza,
2003.
|
| Nakladnička cjelina: |
Biblioteka Homo absconditus
|
| Predmet: |
Sadržaj:
- Uvod
- I. Prethodni pojam filozofske antropologije
- 1. Spoznaja biti
- 2. Samospoznaja : a) 'mi' i 'čovjek'
- b) Antropologija s polazištem u pitanju
- c) Empirijski i apriorni elementi antropološkoga pitanja
- II. Biologijska i filozofska antropologija
- 1. Program biologijske antropologije i neki njezini rezultati : a) Anatomsko-morfološke osobitosti
- b) Ontogenetska iznimnost
- c) Osobitosti u strukturi ponašanja
- 2. Odnos biologijske prema filozofskoj antropologiji
- III. Kulturalna i filozofska antropologija
- 1. Program kulturalne antropologije i neki njezini rezultati
- 2. Odnos između kulturalne i filozofske antropologije : a) Odnos između kulture i prirode
- b) Mnoštvo kultura, jedinstvo biti
- c) Ono filozofsko u kulturalnoj antropologiji
- IV. Jedna filozofska antropologija
- 1. Što svaka filozofska antropologija mora i što ova hoće da bude
- 2. Konstrukcija vodećeg pojma subjektiviteta
- 3. Subjektivitet kao bitak-u-svijetu
- B. Temeljne dimenzije čovjekova bitka
- I. Jezičnost
- 1. Jedan pojam jezika : a) Jezik kao sustav
- b) Glasovni i znakovni jezik
- c) Ljudski jezik i životinjski sustavi komunikacije
- 2. Postignuća jezika : a) Prezentacija
- b) Komunikacija
- c) Izraz
- II. Socijalnost
- 1. Fenomem socijalnoga
- 2. Sociobiologija, znanost o društvu, socijalna filozofija : a) Sociobiologija
- b) Znanost o društvu
- c) Socijalna filozofija
- 3. Socijaliziranje pojedinca
- 4. Odnos između individualnosti i socijalnosti : a) Postavljanje pitanja
- b) Individualizam i njegove granice
- c) Socijalna individualnost
- 5. Odnos pojedinaca jednih prema drugima : a) Intersubjektivnost kao zajedništvo spoznaje
- b) Interpersonalnost kao naspramnost: drugi i ti
- III. Vremenitost i povijesnost
- 1. Od pisanja povijesti do povijesnosti života
- 2. Od događajnog vremena do vremenitosti
- 3. Unutrašnja vremenitost ljudskoga čina : a) Unutrašnja vremenitost opažanja
- b) Unutrašnja vremenitost djelovanja
- c) Opažanje, djelovanje, življenje
- 4. Dijalektika života u sadašnjosti
- 5. Povijesnost
- IV. Tjelesnost
- 1. Predpojam tjelesnosti uzet iz jezika : a) Metaforika tijela u jeziku
- b) 'Tjelesna' konstitucija jezika
- c) 'Skrivenost' jezika i tijela
- 2. Dvoostranost tijela : a) Fizičko tijelo i živo tijelo
- b) Tjelesnost subjekta kao temelj odredbe tijela kao stvari i stroja
- c) Subjekt i njegovo tijelo
- 3. Biti tjelesan : a) Prostorni bitak u tijelu
- b) Pokretni bitak tijela
- C. Duhovni element opstojanja
- I. Znanje
- 1. 'Fenomen' svijesti : a) Svijest kao fenomen
- b) Struktura opažajne i osjetne svijesti
- c) Svijest - spoznaja - znanje
- d) Forme svijesti koje obuhvaćaju ono eksplicitno
- 2. Forme spoznavanja : a) Teorijska i praktična svijest, spoznaja i znanje
- b) Od samosvijesti do samospoznaje
- 3. Nutarnje i izvanjske pretpostavke spoznavanja : a) Spontanitet i receptivnost kao nutarnje pretpostavke
- b) Funkcionalno sposoban mozak kao izvanjska pretpostavka spoznavanja
- c) Ljudski duh kao 'neko sve'
- 4. Elementi dinamike duha : a) Bitak i privid
- b) Fantazija koja smišlja
- II. Sloboda volje
- 1. Što znači 'sloboda volje'? : a) Razna značenja riječi 'sloboda'
- b) Sloboda volje
- 2. Pozitivan dokaz postojanja slobode : a) Dokaz iz protuslovlja dvaju mnijenja
- b) Dokaz iz protuslovlja između stavka i postavljanja
- c) Teorijska i praktična izvjesnost
- 3. Argumenti protiv mehanicističkog determinizma : a) Nespojivost slobode i potpune determiniranosti
- b) Nedokazivost mehanicističkog determinizma
- c) Uzajamni odnos između samoodređenja i prirodnog određenja u djelovanju
- 4. Argumenti protiv teleološkog determinizma : a) Kriterij praktičnoga promišljanja
- b) Sloboda za dobro
- III. Ono duhovno u jedinstvu čovjeka
- 1. Forme dvojstva tijelo-duša : a) Duša kao subjekt duhovne živosti (Platon)
- b) Duša kao princip života organskog tijela (Aristotel)
- c) Samosvjesno ja i tijelo kao stroj (Descartes)
- 2. Pokušaji da se pojmi čovjekovo dvojno jedinstvo : a) S polazištem u kartezijanskom dualizmu
- b) S polazištem u (osobito materijalističkom) monizmu : c) Završni zaključci
- D. Pitanje o smislu čovjekova opstanka
- 1. Temelj i struktura pitanja o smislu
- 2. Pokušaj da se napetost između konačnosti i beskonačnosti razriješi na jednostran način : a) Odbijanje konačnosti
- b) Odbijanje bez-konačnoga
- 3. Prihvaćanje temeljne napetosti kao uvjeta ostvarenju smisla : a) Prihvaćanje sadašnje situacije
- b) Prihvaćanje sebe sama
- c) Prihvaćanje smrti
- d) Smisao slobode