Kompleks zgrada Brodske imovne općine u Vinkovcima

Kompleks Brodske imovne općine u centru Vinkovaca sastoji se od dvije zgrade: takozvane uredovnice, odnosno upravne zgrade ove institucije, smještene na uglu glavnog vinkovačkog trga i susjedne Zvominirove ulice (u vrijeme gradnje Njemačke ulice, odnosno Njemačkog sokaka) te najamne stambeno – poslo...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:268642/Details
Glavni autor: Damjanović, Dragan (Author)
Vrsta građe: Knjiga
Jezik: hrv
Impresum: [Slavonski Brod ] : Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, 2011.
Predmet:
Online pristup: http://hrcak.srce.hr/file/116207
LEADER 05226nam a22003257i 4500
005 20160304101658.0
008 111205s2011 hr |||||||||| ||hrv|d
022 |a 1332-4853 
040 |a HR-ZaFF   |b hrv  |c HR-ZaFF   |e ppiak 
080 |a 725(497.5) Vinkovci) 72 Bolle,H.  
100 1 0 |4 aut  |a Damjanović, Dragan  |9 324 
245 1 0 |a Kompleks zgrada Brodske imovne općine u Vinkovcima :   |b nepoznato djelo arhitekta Hermana Bollea /   |c Dragan Damjanović. 
260 |a [Slavonski Brod ] :  |b Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest,   |c 2011. 
300 |a Str.183-205 :   |b ilustr. ;   |c 22 cm 
500 |a P.o.: Scrinia slavonica 11, 2011 
500 |a Podaci iz CROSBI: Kategorija - vrsta rada: Znanstveni - clanak 
504 |a Bibliografske bilješke, arhivski izvori uz tekst -  
520 |a Kompleks Brodske imovne općine u centru Vinkovaca sastoji se od dvije zgrade: takozvane uredovnice, odnosno upravne zgrade ove institucije, smještene na uglu glavnog vinkovačkog trga i susjedne Zvominirove ulice (u vrijeme gradnje Njemačke ulice, odnosno Njemačkog sokaka) te najamne stambeno – poslovne zgrade okrenute pročeljem u cjelini Njemačkoj ulici. Investitor temeljite obnove i dogradnje ovoga kompleksa početkom 20. stoljeća bila je sama Brodska imovna općina, jedna iz skupine od deset krajiških imovnih općina osnovanih 1873-74. u sklopu razvojačavanja i polaganoga ukidanja Vojne Krajine Glavni kapital s kojim su ove institucije upravljale predstavljale su prostrane krajiške šume, a kako su se na području nekadašnje Brodske pukovnije nalazili ostaci izuzetno kvalitetnih hrastovih šuma prodajom i upravljanjem ovim šumskim blagom Brodska imovna općina je stekla znatan kapital i pripadala je skupini najimućnijih krajiških imovnih općina. Restauracija starije i izgradnja nove zgrade smatrala se dobrim načinom ulaganja od strane tadašnjeg predsjednika općine Marijana Mihaljkovića. Gradnje u Vinkovcima pripadaju po cijeni i veličini zgrada, u red najvećih javnih gradnji u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća. Ukupni troškovi procijenjeni su, naime, na 450.000 tadašnjih austro-ugarskih kruna. Nakon što se odustalo od raspisivanja natječaja za projekte građevina, u prosincu 1906. projektiranje je povjereno zagrebačkom arhitektu Hermanu Bolléu, jednom od najvažnijih predstavnika historicizma (neogotike, neorenesansne i neobizanta ponajprije) u Hrvatskoj, koji je već niz desetljeća surađivao s Brodskom imovnom općinom. Restauracija i nadogradnja uredovnice izvedena je 1908. – 1909., a susjedne stambeno poslovne zgrade 1909. – 1910. godine. Radove je izvodila osječka tvrtka Axmann i Domes, jedno od najvažnijih arhitektonskih poduzeća secesije u Hrvatskoj. Zgrade Brodske imovne općine u Vinkovcima unutar Bolléovoga opusa ističu se neuobičajenim izborom različitih stilova za susjedne građevine – uglovnica je preoblikovana u nekoj vrsti neobaroka s primjesama neorenesanse, dok je nova zgrada u Njemačkoj ulici neogotička. Jedinstveni odgovor što ga je motiviralo na ovakav postupak ne može se dati, budući da Bollé niti na jednom mjestu u dopisima ne govori neposredno o odabiru stila. Moguće je kako je odabir drukčijih stilova potaknula činjenica da je uglovnicu samo restaurirao, a kako je riječ o baroknoj građevini s kraja 18. ili početka 19. stoljeća odlučio je dati stilski prikladnije, „baroknije“ lice. Ne treba, nadalje, zaboraviti kako su zgrade restaurirane/građene u vrijeme kasnoga (donekle i zakašnjeloga) historicizma kada je težnja za čistoćom i jedinstvom stila zamijenjena težnjom za slikovitošću i poigravanjem s arhitektonskim jezikom prošlosti čime se nesumnjivo može objasniti i stanovita stilska dihotomija pročelja uredovnice na kojemu se isprepliću elementi neorenesanse i neobaroka. Autor reljefa na glavnom pročelju zgrade, postavljenoga 1909, kipar je Dragutin Morak, Bolléov suradnik na brojnim projektima. Susjedna osamdeset metara duga zgrada Brodske imovne općine sagrađena je kao najamna kuća s 14 lokala i šest stanova. Pročelja su joj raščlanjena u neogotičkom stilu s krovištem razigranim visokim piramidalnim krovovima postavljenima na rizlaitno istaknute dijelove pročelja i na erker u središtu. Na obje se zgrade uočavaju elementi secesije, inače rijetki u Bolléovom stvaralaštvu. Iako Bolléove zgrade nesumnjivo predstavljaju zakašnjele primjere historicizma radi se o važnim manifestacijama ovoga stila u Slavoniji, a stambeno-poslovna zgrada imovne općine najveća je profana neogotička građevina izvedena na području Trojedne kraljevine uopće. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
653 |a Bolle, Herman 
653 |a Vinkovci 
653 |a Brodska imovna općina 
653 |a neo-stilovi 
653 |a historicizam 
653 |a Morak, Dragutin 
690 |a 6.04 
693 |2 crosbi  |l hrv  |a Herman Bollé, Vinkovci, Brodska imovna općina, neogotika, neorenesansa, neobarok, historicizam, secesija, Dragutin Morak, Viktor Axmann, Axmann & Domes, Axmann-Mallin-Rožić 
856 4 0 |u http://hrcak.srce.hr/file/116207 
942 |c SEP  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 268642  |d 268640