|
|
|
|
| LEADER |
03899cab a22002897i 4500 |
| 003 |
HR-ZaFF |
| 005 |
20170115202324.0 |
| 008 |
140123s2009 ci ||||| |||| 00| 0 hrv d |
| 020 |
|
|
|a 978-953-154-855-7
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|d HR-ZaFF
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|b eng
|
| 100 |
1 |
|
|a Vekarić, Nenad
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj /
|c priredili Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb ;
|a Dubrovnik ;
|b Sveučilište u Dubrovniku,
|c 2009.
|
| 300 |
|
|
|a 367 str. :
|b Ilustr.
|c 24 cm
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografske bilješke uz tekst
|
| 504 |
|
|
|a Summary
|
| 520 |
8 |
|
|a Sažetak: Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat).
|
| 520 |
8 |
|
|a Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa.
|
| 520 |
8 |
|
|a Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići; Blato → Pupnat). Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac).
|
| 520 |
8 |
|
|a Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.
|
| 653 |
|
|
|a demografija
|
| 653 |
|
|
|a stanovništvo
|
| 653 |
|
|
|a Hrvatska
|
| 700 |
1 |
|
|9 883
|a Vranješ-Šoljan, Božena
|4 aut
|
| 942 |
|
|
|c KNJ
|t 2.01
|u 2
|
| 999 |
|
|
|c 271608
|d 271606
|
