Etnička teorija i neki primjeri iz Srednje Evrope
Rad je pokušaj povezivanja etničke teorije s nekim povijesnim primjerima, poglavito iz Srednje Evrope, iako se autor također osvrće i na današnje procese u Zapadnoj Evropi. Etnička teorija Fredrika Bartha, koja pretpostavlja da se etnije razvijaju u interakciji s drugim etnijama, pri čemu se etničke...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:304625/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Migracijske teme 12 (1996), 4 ; str. 311-321 |
| Glavni autor: | Heršak, Emil (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02734naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s1996 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0352-5600 | ||
| 035 | |a (CROSBI)1224 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Heršak, Emil | |
| 245 | 1 | 0 | |a Etnička teorija i neki primjeri iz Srednje Evrope / |c Heršak, Emil. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Ethnic theory and some examples from Central Europe | |
| 300 | |a 311-321 |f str. | ||
| 363 | |a 12 |b 4 |i 1996 | ||
| 520 | |a Rad je pokušaj povezivanja etničke teorije s nekim povijesnim primjerima, poglavito iz Srednje Evrope, iako se autor također osvrće i na današnje procese u Zapadnoj Evropi. Etnička teorija Fredrika Bartha, koja pretpostavlja da se etnije razvijaju u interakciji s drugim etnijama, pri čemu se etničke gra-nice definiraju na temelju "proizvoljnog" izbora kulturne građe, pruža tek djelomično objašnjenje za povijesno iskustvo iz Srednje Evrope. Primijenjena na današnju Zapadnu Evropu koja se ujedinjuje u maastrichtskom duhu, Barthova teorija značila bi da etničke granice zapravo jačaju usporedo s razvitkom evropskih integracijskih procesa, i ne obratno, tj. gospodarska, politička i kulturna integracija ne bi dovela da slabljenja etničnosti. S druge strane, nije uvjerljiva Barthova postavka o proizvoljnosti odabira građe iz kulturnog inventara u obilježavanju etničkih granica. Sama povijest je objektivan čimbenik koji određuje koje će kulturne ili ine osobitosti poprimiti etnodiferencijsko značenje. Novije dorade ove teorije, koje - između ostaloga - ističu ulogu društvenih elita u etničkom razvitku, također nailaze na poteškoće kad se pokušavaju primijeniti na povijesnu građu. Elite mogu, eventualno, utjecati na artikulaciju ponekih etničkih osobitosti, ali povijest konačno određuje koje artikulacije "prolaze", a koje ne. Iskustva bivšeg Habsburgovskog carstva, kao i njegovih "država nasljednica", pokazuju da modeli "etničkog inženjeringa" izvedeni "odozgo" uglavnom nisu uspjeli. Dakako, autor ne poriče stanovit subjektivan čimbenik, odnosno slobodan izbor, u etničkom procesu. Na kraju rada ponuđena je definicija koja, u osnovi, zamišlja etničnost kao transgeneracijski integracijski čimbenik društvenih zajednica. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 00760104 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 690 | |a 6.01 | ||
| 693 | |a etničnost, Srednja Evropa, povijest, društvena integracija, granice, etnički razvitak |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a ethnicity, Central Europe, history, social integration, boundaries, ethnic development |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Migracijske teme |x 0352-5600 |g 12 (1996), 4 ; str. 311-321 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 304625 |d 304623 | ||