Koliko se razlikuju sramežljivost i asertivnost u muškaraca i žena u Hrvatskoj

Pitanje je mjere li upitnici sramežljivosti i asertivnosti iste konstrukte kod muškaraca i žena? Osim odabira najpovoljnijeg tipa skale za operacionalizaciju sramežljivosti i asertivnosti, nameću se još dva pitanja: 1. leže li sramežljivost i asertivnost u hrvatskoj populaciji na različitim polovima...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305103/Details
Matična publikacija: Suvremena psihologija
2 (1999), 1-2 ; str. 21-29
Glavni autori: Zarevski, Predrag (-), Vukosav, Željko (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03149naa a2200253uu 4500
008 131105s1999 xx hrv|d
022 |a 1331-9264 
035 |a (CROSBI)54771 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Zarevski, Predrag 
245 1 0 |a Koliko se razlikuju sramežljivost i asertivnost u muškaraca i žena u Hrvatskoj /  |c Zarevski, Predrag ; Vukosav, Željko. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The differences in shyness and assertiveness between men and women in Croatia 
300 |a 21-29  |f str. 
363 |a 2  |b 1-2  |i 1999 
520 |a Pitanje je mjere li upitnici sramežljivosti i asertivnosti iste konstrukte kod muškaraca i žena? Osim odabira najpovoljnijeg tipa skale za operacionalizaciju sramežljivosti i asertivnosti, nameću se još dva pitanja: 1. leže li sramežljivost i asertivnost u hrvatskoj populaciji na različitim polovima istog kontinuuma ili su to povezani, ali ipak zasebni konstrukti? 2. koristiti isti ili različit skup čestica za mjerenje sramežljivosti i asertivnosti muškaraca i žena? Cilj ovog rada je provjeriti kolika je podudarnost između latentnih dimenzija sramežljivosti i asertivnosti u subuzorcima hrvatskih muškaraca i žena. Metoda: na slučajni uzorak od 545 žena i 517 muškaraca, dobi između 19 i 40 godina, primijenjena je muška, odnosno ženska verzije skale za mjerenje sramežljivosti SS7 (Zarevski, 1997) i asertivnosti SA7 (Vukosav i Zarevski 1997). U analizu je uzeto samo 38 istovjetnih čestica iz muških, odnosno ženskih verzija skala. U Varimax i Oblimin poziciju rotirane su samo prve dvije glavne komponente. Rezultati: prva glavna komponenta u oba poduzorka generalna je mjera sramežljivosti/neasertivnosti, a na drugoj se komponenti na pozitivni pol pozicioniraju situacije koje traže asertivnost, dok se na negativnom polu s nešto nižim vrijednostima nalaze čestice sramežljivosti. Nakon rotacije, uz vrlo mali broj iteracija, dobivaju se jasni faktori sramežljivosti i asertivnosti. U svega 7 od 38 čestica postoje stanovite razlike u projekcijama na ta dva faktora u funkciji spola. O strukturalnoj podudarnosti numerički najbolje govore visoki koeficijenti kongruencije: 1. između prvih glavnih komponenti .987, a drugih .877; 2. između varmax faktora sramežljivosti .975, a asertivnosti .937. Budući da Oblimin faktori sramežljivosti i asertivnosti dijele svega desetak posto varijance opravdano je mjeriti svaki od tih konstrukata zasebno. Zaključno: u Hrvatskoj populaciji općenito ne postoji “muška” ili “ženska” sramežljivost, odnosno asertivnost, ali u nekim situacijama postoje specifičnosti u reagiranju i doživljavanju u funkciji spola. Latentna dimenzija sramežljivosti pokazuje nešto višu podudarnost.  
536 |a Projekt MZOS  |f 130705 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a sramežljivost, asertivnost, spolne razlike  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a shyness, assertiveness, gender differences  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Vukosav, Željko  |4 aut 
773 0 |t Suvremena psihologija  |x 1331-9264  |g 2 (1999), 1-2 ; str. 21-29 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 305103  |d 305101