Prapovijesni nalazi iz Požeške kotline u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Na prostoru Požeške kotline do sada je evidentirano oko stotinjak arheoloških nalazišta na kojima se mogu pronaći tragovi prisustva prapovijesnih kultura. Ovaj rad obrađuje nalaze s 35 takvih lokaliteta koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu u koji su dospjeli na razne načine: u najranijem ra...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305116/Details
Matična publikacija: Zlatna dolina
5 (1999), str. 7-62
Glavni autori: Potrebica, Hrvoje (-), Balen, Jacqueline (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03819naa a2200253uu 4500
008 131105s1999 xx hrv|d
022 |a 1330-7886 
035 |a (CROSBI)55211 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Potrebica, Hrvoje 
245 1 0 |a Prapovijesni nalazi iz Požeške kotline u Arheološkom muzeju u Zagrebu /  |c Potrebica, Hrvoje ; Balen, Jacqueline. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a PREHISTORIC FINDS FROM THE POŽEGA VALLEY IN THE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM IN ZAGREB 
300 |a 7-62  |f str. 
363 |a 5  |i 1999 
520 |a Na prostoru Požeške kotline do sada je evidentirano oko stotinjak arheoloških nalazišta na kojima se mogu pronaći tragovi prisustva prapovijesnih kultura. Ovaj rad obrađuje nalaze s 35 takvih lokaliteta koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu u koji su dospjeli na razne načine: u najranijem razdoblju posredstvom povjerenika, a kasnije otkupom, darovima, rekognosciranjem, sondiranjem i sustavnim iskopavanjima. Najstariji nalazi o kojima je ovdje riječ potječu iz mlađeg kamenog doba, neolitika. To razdoblje obilježavaju starčevačka i sopotska kultura, te slučajni nalaz keramike korenovske kulture. Najbrojniji nalazi u Muzejskom fundusu pripadaju eneolitičkoj lasinjskoj kulturi. Iz razdoblja eneolitika (bakrenog doba) s prostora Požeške kotline dolaze i nalazi koji pripadaju retzgajarskoj kulturi (tip Hrnjevac), a nekoliko karakterističnih predmeta upućuju na prisustvo badenske populacije na prostoru Požeške kotline. Kostolački materijal iz Ašikovaca vjerojatno definira regionalni tip te kulture, dok nam nalazi keramike iz Draganluga i Mitrovca svjedoče o postojanju naselja najdojmljivije od svih eneolitičkih kultura - vučedolske kulture. Keramika iz Draganluga upućuje na prisustvo vinkovačke kulture i unutar Požeške kotline, na zapadnoj periferiji područja njezinog rasprostiranja. Međutim, na temelju materijala koji se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, čini se da je dominantna pojava vezana uz rano brončano doba u Požeškoj kotlini ipak licenska keramika. Kasno brončano doba na ovom prostoru predstavlja kultura polja sa žarama (virovitička grupa i grupa Gređani, te neke kasnije pojave). Prema dosadašnjem stanju istraživanja čini se da je razvoj prapovijesnih kultura dosegao vrhunac tijekom starijeg željeznog doba. Središnji lokalitet ovog doba svakako je groblje pod tumulima u Kaptolu koje su stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu iskopavali u nekoliko sezona između 1968. i 1975. Na važnost tog lokaliteta upućuje i činjenica da je to eponimni lokalitet halštatske grupe Martijanec-Kaptol koja je prisutna na razmjerno širokom i raznolikom prostoru od Međimurja do Požeške kotline. Tijekom mlađeg željeznog doba na ovom prostoru nailazimo na tragove latenske kulture. Osim ranolatenske fibule iz Bilača, ostali latenski nalazi koji su u Arheološki muzej u Zagrebu dopjeli s prostora Požeške kotline vežu se uz razdoblje kasnog latena. Zbog svega toga Požeška kotlina je kao vrlo zatvorena mikroregionalna cjelina iznimno važna za proučavanje prapovijesnih kulturnih fenomena, bilo kao izoliranih pojava ili radi ustanovljavanja mehanizama njihovog međudjelovanja.  
536 |a Projekt MZOS  |f 130728 
546 |a HRV 
690 |a 6.02 
693 |a Požega, AMZ, prapovijest, starčevačka kultura, sopotska kultura, lasinjska kultura, Retz-Gajary, Hrnjevac, halštat, Kaptol, latenska kultura  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Požega, AMZ, prehistory, Stračevo Culture, Sopot Culture, Lasinja Culture, Retz-Gajary, Hrnjevac, Hallstatt Culture, Kaptol, La Tene Culture  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Balen, Jacqueline  |4 aut 
773 0 |t Zlatna dolina  |x 1330-7886  |g 5 (1999), str. 7-62 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 305116  |d 305114