Sociologijska istraživanja odnosa javnosti prema genskoj tehnologiji: od deskripcije ka dekonstrukciji?

Iako je šire zanimanje javnosti za gensku tehnologiju i njezine različite aplikacije razmjerno noviji fenomen, dosad je u svijetu provedeno više od pedeset ambicioznijih - sociologijskih i srodnih - istraživanja stavova javnosti prema genskoj tehnologiji. Kako je većina tih istraživanja realizirana...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305140/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija. Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline
9 (2000), 3 ; str. 205-218
Glavni autor: Kufrin, Krešimir (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03153naa a2200241uu 4500
008 131105s2000 xx hrv|d
022 |a 1330-0113 
035 |a (CROSBI)57220 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Kufrin, Krešimir 
245 1 0 |a Sociologijska istraživanja odnosa javnosti prema genskoj tehnologiji: od deskripcije ka dekonstrukciji? /  |c Kufrin, Krešimir. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Sociological Research on Public Attitudes toward Genetic Engineering: from Description to Deconstruction? 
300 |a 205-218  |f str. 
363 |a 9  |b 3  |i 2000 
520 |a Iako je šire zanimanje javnosti za gensku tehnologiju i njezine različite aplikacije razmjerno noviji fenomen, dosad je u svijetu provedeno više od pedeset ambicioznijih - sociologijskih i srodnih - istraživanja stavova javnosti prema genskoj tehnologiji. Kako je većina tih istraživanja realizirana u posljednjih desetak godina, sociologija genske tehnologije čini se jednim od propulzivnijih područja sociologijskih istraživanja. Usprkos vrijednih nalaza, dosadašnjim istraživanjima svojstvene su i određene poteškoće. Na metodološkoj razini uočljiva je problematična valjanost i pouzdanost korištenih instrumenata, što rezultira interpretativnim nepreciznostima. Na teorijskoj razini izostaje ukorijenjenost u sociologijsku tradiciju te konceptualizacija nacrta istraživanja na razini kakve solidne teorije srednjeg dometa, što pak dovodi do fragmentarnosti nalaza i slabe objašnjenosti razlika u stavovima. Mada su ovi problemi većim dijelom rješivi, postavlja se načelno pitanje dometa anketnih istraživanja toga tipa. Ona mogu deskribirati, pa i solidno objasniti stavove o genskoj tehnologiji, ali im izmiče sam proces socijalne konstrukcije genske tehnologije. Sociologijsko istraživanje genske tehnologije stoga treba dopuniti komplementarnim pristupima, razvijenima osobito u sklopu socijalnokonstrukcionističke tradicije i simboličkog interakcionizma, koji omogućuju dekonstru-iranje stavova javnosti o genskoj tehnologiji analizom interesa, akcija, strategija i diskursa različitih aktera u javnim arenama. Takav istraživački program, koji bi komplementarno koristio i anketna istraživanja i socijalnokonstrukcionistički pristup čini se osobito potrebnim u Hrvatskoj, gdje većina aktera koji u javnim arenama nastoje nametnuti svoju definiciju genske tehnologije kao socijalno dominantnu nije dovoljno osvijestila i definirala ni svoju poziciju, a kamoli pozicije drugih aktera. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130700 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a genska tehnologija, javno mnijenje, javnost, metoda ankete, model javnih arena, socijalna konstrukcija genske tehnologije, socijalni konstrukcionizam  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a genetic engineering, opinion poll, public opinion, the public, public arenas model, social construction of genetic engineering  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Socijalna ekologija. Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline  |x 1330-0113  |g 9 (2000), 3 ; str. 205-218 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - kongresno priopcenje 
999 |c 305140  |d 305138