Julije Benešić i poljsko kazalište

Recepcija poljskog kazališta Julija Benešića u bitnoj je mjeri konstituirala njegove estetičke poglede, koje je zatim - najprije kao recenzent i kritičar (1910.-1916.), i kasnije kao intendant HNK (1921.-1926.) - ugrađivao u svoje vrijednosne sudove i repertoarnu politiku zagrebačkog kazališta. Rije...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305166/Details
Matična publikacija: Umjetnost riječi
1 (1999), 2 ; str. 101-112
Glavni autor: Blažina, Dalibor (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://bib.irb.hr/datoteka/58177.Benesic1.DOC
LEADER 02017naa a2200277uu 4500
003 HR-ZaFF
005 20180117102701.0
008 131105s1999 ci hrv|d
999 |c 305166  |d 305164 
022 |a 0503-1583 
035 |a (CROSBI)58177 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Blažina, Dalibor  |9 424 
245 1 0 |a Julije Benešić i poljsko kazalište /  |c Dalibor Blažina. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Julije Benešić and Polish Theatre 
300 |a 101-112  |f str. 
363 |a 1  |b 2  |i 1999 
520 |a Recepcija poljskog kazališta Julija Benešića u bitnoj je mjeri konstituirala njegove estetičke poglede, koje je zatim - najprije kao recenzent i kritičar (1910.-1916.), i kasnije kao intendant HNK (1921.-1926.) - ugrađivao u svoje vrijednosne sudove i repertoarnu politiku zagrebačkog kazališta. Riječ je o Benešićevu viđenju krakovskog modernističkog - prije prvog svjetskog rata, te (uglavnom) varšavskog građanskog i avangardnog kazališta - poslije rata. Ključni preokret u tom iskustvu stiže početkom tridesetih, za vrijeme Benešićeva osmogodišnjeg boravka u Varšavi, dakle u vrijeme kazališne (i globalne) poljske krize. Posljedica: razočaranje komercijalizacijom kazališta, ali i ideologizacijom poljskog društva - što podrazumijeva i funkcionalizaciju teatra. "Bijeg" iz Poljske (i stvarne, i kazališne, dakako), istovjetan je Benešićevu povratku tekstu, poljskoj romantičnoj drami napose. Stoga ne čudi da će, u polumraku svoje zagrebačke ratne izolacije, intenzivno raditi na svom, kako je smatrao, najboljem prijevodu - Mickiewiczevom Dušnom danu, esencijalnom tekstu poljskog kazališta uopće. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130745 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a kazalište, drama  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a theatre, drama  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Umjetnost riječi  |x 0503-1583  |g 1 (1999), 2 ; str. 101-112 
856 |u http://bib.irb.hr/datoteka/58177.Benesic1.DOC 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak