Siromaštvo i neslužbeno gospodarstvo u hrvatskoj - kvalitativni aspekti

Obje pojave, siromaštvo i neslužbeno gospodarstvo (NG), čiji se odnos jednim dijelom propituje u ovom radu, na mnogo su načina simptomi tranzicijske krize, odnosno izrazi osipanja društvenih normi u pogledu vjerodostojnosti koncepata moralnosti i socijalne pravde. Usto je NG uvelike povezan s naslij...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305352/Details
Matična publikacija: Financijska teorija i praksa
26 (2002), 1 ; str. 273-299
Glavni autor: Karajić, Nenad (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03162naa a2200241uu 4500
003 HR-ZaFF
008 131105s2002 xx hrv|d
999 |c 305352  |d 305350 
022 |a 1332-3970 
035 |a (CROSBI)95465 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Karajić, Nenad  |9 565 
245 1 0 |a Siromaštvo i neslužbeno gospodarstvo u hrvatskoj - kvalitativni aspekti /  |c Karajić, Nenad. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Poverty and the Underground Economy in Croatia - Qualitative Aspects 
300 |a 273-299  |f str. 
363 |a 26  |b 1  |i 2002 
520 |a Obje pojave, siromaštvo i neslužbeno gospodarstvo (NG), čiji se odnos jednim dijelom propituje u ovom radu, na mnogo su načina simptomi tranzicijske krize, odnosno izrazi osipanja društvenih normi u pogledu vjerodostojnosti koncepata moralnosti i socijalne pravde. Usto je NG uvelike povezan s naslijeđem nepoštovanja propisa, zaostalim ispred tranzicijskog razdoblja. Unutar takvoga polazišnog okvira objašnjava se značenje i uloga gospodarstva u sjeni na tri osnovne hipotetičke razine. Na prvoj se nastoji pokazati kako se većina neformalnih aktivnosti u tranzicijskom razdoblju zbiva unutar strukture ograničenja i poticaja koji dolaze iz službenoga gospodarstva (SG-a), koje regulira sama država, što navodi na postojanje kontinuuma od službene prema neslužbenoj ekonomiji, a to naposljetku pridonosi daljnjem reproduciranju skrivenih djelatnosti i povećanju društvenih nejednakosti. Na drugoj pretpostavljenoj razini traga se za prepoznatljivim razlikama medu poticajima za sudjelovanje u neformalnom sektoru te se pokazuje kako će se potreba za sudjelovanjem u NG-u, kao i čimbenici njegova porasta mijenjati ovisno o kontekstu i brzini transformacije političke i društvene scene u smjeru, pretpostavljeno najboljih, razvijenih tržišnih sustava. Treći dio rada propituje obilježja i rasprostranjenost sivih aktivnosti u populaciji siromašnih u Hrvatskoj. Obavljenom kvalitativnom analizom upućuje se na zaključak kako NG samo pojačava postojeće socijalne razlike između siromašnih i nesiromašnih osoba. Na razini iskazanoga hipotetičkog razmišljanja prikladno je pretpostaviti kako je konkurentnost siromašnih osoba spram ostalih socijalnih skupina dvostruko sužena, u formalnome i u neformalnom dijelu hrvatskoga gospodarstva. Uz ograničene šanse koje prijete na službenom i neslužbenom tržištu radne snage, ranjivost siromašnih pospješuju i redistributivne nedosljednosti jalnih transfera. Kao posljedica, postavlja se zaključna teza o snažnoj pola n ji između "uključenih" i "isključenih" iz društvenih mreža, odnosno o pojačanoj "socijalnoj isključenosti" siromašnih u hrvatskom društvu. 
546 |a HRV 
693 |a neslužbeno gospodarstvo, siromaštvo, društvene mreže, društvene nejednakosti, socijalna isključenost  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a underground economy, poverty, social networks, social inequality, social exclusion  |l eng  |2 crosbi 
700 |4 aut  |a Karajić, Nenad  |9 565 
773 0 |t Financijska teorija i praksa  |x 1332-3970  |g 26 (2002), 1 ; str. 273-299 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak