Trgovačko-obrtni muzej u Zagrebu: od muzeološke koncepcije do arhitekture

U središtu interesa ovog priloga nalazi se zgrada Trgovačko-obrtnog muzeja, jedna od rijetkih funkcionalno građenih muzejskih zgrada u Zagrebu, ali i jedna od rijetkih novopodignutih zgrada trgovačkih muzeja u Europi. Prilog je podijeljen u dva dijela. U prvom je rasvijetljen pojam trgovačko-obrtnog...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305497/Details
Matična publikacija: Etnološka istraživanja
7 (2001), str. 49-62
Glavni autori: Jurić, Zlatko (-), Vujić, Žarka (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03154naa a2200253uu 4500
008 131105s2001 xx hrv|d
022 |a 0351-4323 
035 |a (CROSBI)106444 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Jurić, Zlatko 
245 1 0 |a Trgovačko-obrtni muzej u Zagrebu: od muzeološke koncepcije do arhitekture /  |c Jurić, Zlatko ; Vujić, Žarka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Trade and Crafts Museum in Zagreb: From Museological Concept to Architecture 
300 |a 49-62  |f str. 
363 |a 7  |i 2001 
520 |a U središtu interesa ovog priloga nalazi se zgrada Trgovačko-obrtnog muzeja, jedna od rijetkih funkcionalno građenih muzejskih zgrada u Zagrebu, ali i jedna od rijetkih novopodignutih zgrada trgovačkih muzeja u Europi. Prilog je podijeljen u dva dijela. U prvom je rasvijetljen pojam trgovačko-obrtnog muzeja, a razmotreni su i neki slični poput industrijalnih dvorana i skladišta uzoraka. Riječ je o muzejskoj instituciji koja pripada duhu druge polovice 19. stoljeća. Osnovna zadaća bila joj je služiti interesima nacionalne trgovine i obrta. Opisane su i dvije osnovne vrste trgovačko-obrtnih muzeja te primjeri iz obiju grupa. Na osnutak i poslanje zagrebačkog muzeja ponajviše su utjecali bečki Handelsmuseum te budimpeštanski trgovački muzej. Zgradu je u skladu s koncepcijom muzeja i izložbenim potrebama projektirao student Ota Wagnera Vjekoslav Bastl. Po arhitektonskom oblikovanju, unutrašnjoj organizaciji prostora i primjeni suvremenih materijala u konstruktivnom sustavu nastalo je djelo koje je u potpunosti u skladu sa vrhunskim radovima ostalih srednjoevropskih arhitekata Wagnerova kruga. Stalne su izložbe hrvatskih i ugarskih proizvoda otvorene u zgradi 1904. godine, no uskoro su etnografske zbirke i muzeološke funkcije etnografskog muzeja nadvladale početnu trgovačko - obrtnu koncepciju. Na početku XX stoljeća koncept trgovačkog muzeja postao je zastarjelim i njegova prazna forma morala je biti zamijenjena novom. No, dogodilo se da je uz promjenu koncepta i namjene zgrada doživjela u tridesetim godinama i temeljito čišćenje ili, točnije rečeno, demoliranje uspjelog secesijskog pročelja. Tako je osuvremenjavanje izbrisalo na ovom vrhunskom arhitektonskom djelu slojeve pamćenja. Konceptu trgovačko-obrtnog muzeja nema povratka jer je on bio reprezentant određenog vremena, no svi izneseni argumenti govore u prilog potrebe faksimilne obnove pročelja i to na na osnovu pažljive komparativne analize Bastlovog arhitektonskog opusa 1900-1906, sačuvane arhivske građe i suvremenih fotografija objavljenih u općoj i stručnoj periodici. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130710 
546 |a HRV 
690 |a 5.04 
693 |a Trgovačko.obrtni muzej, Zagreb, muzeološka koncepcija, arhitektura, restauracija pročelja zgrade  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Trade and Crafts Museum, Zagreb, museological concept, architecture, restoration of the building front  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Vujić, Žarka  |4 aut 
773 0 |t Etnološka istraživanja  |x 0351-4323  |g 7 (2001), str. 49-62 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 305497  |d 305495