Vrijednosni sudovi o hrvatskim naglascima
Izabrano je 165 riječi za koje svi rječnici standardnoga hrvatskoga jezika imaju ujednačenu i nedubletnu prozodijsku oznaku, i to po devet do dvadeset najučestalijih riječi predstavnika svojih prozodijskih kategorija. Te odabrane riječi izgovorene su standardno i još s preostalima trima "pog...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305540/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Govor: časopis za fonetiku XIX (2002), 1 ; str. 5-34 |
| Glavni autori: | Škarić, Ivo (-), Lazić, Nikolaj (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 03119naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2002 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0352-7565 | ||
| 035 | |a (CROSBI)110697 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Škarić, Ivo | |
| 245 | 1 | 0 | |a Vrijednosni sudovi o hrvatskim naglascima / |c Škarić, Ivo ; Lazić, Nikolaj. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Attitudes toward croatian accents | |
| 300 | |a 5-34 |f str. | ||
| 363 | |a XIX |b 1 |i 2002 | ||
| 520 | |a Izabrano je 165 riječi za koje svi rječnici standardnoga hrvatskoga jezika imaju ujednačenu i nedubletnu prozodijsku oznaku, i to po devet do dvadeset najučestalijih riječi predstavnika svojih prozodijskih kategorija. Te odabrane riječi izgovorene su standardno i još s preostalima trima "pogrešnima" naglascima ili s drukčijom zanaglasnom kvantitetom. Na taj smo način snimili 600 naglasnih različnica kojima je izvršena procjena poželjnosti i prihvatljivosti. Procjenitelji su bili: 158 studenata fonetike, kroatistike, novinarstva i glume te TV fonetičara. Ispitivanja su iskazala nekoliko najvažnijih zaključaka: 1. kompetentni govornici hrvatskoga standarda imaju izdiferenciran odnos prema svakoj prozodijskoj crti hrvatske standardne prozodije ; 2. potvrđuje se da je norma u jezičnoj prozodijskoj jezgri, filološki dobro motivirana, i sociolingvistički prihvatljiva ; 3. nije točno da su sve ispravne prozodije vrijednosno posve pozitivne, a sve neispravne krajnje negativne jer su i pravilno naglašene riječi razvučene kroz duži kontinuum vrijednosnih sudova, pa nema polarizacije na ispravne pozitivne i neispravne negativne prozodijske likove ; 4. zanaglasne duljine procjenitelji prepoznaju i znaju u kojoj je riječi kakva prema normi, ali zanaglasne duge slogove procjenjuju toliko manje poželjnima nego zanaglasno kratke da im je čak prihvatljiviji lik sa skraćenim dugim zanaglasnim slogom nego s pravilno dugim ; 5. sva četiri naglaska se podjednako pozitivno vrednuju kad su u riječi kojoj je takav naglasak inherentan, ali se silazni naglasci mogu smatrati normalnima, a uzlazni odmaknutima naglascima te u slučaju neutralizacije silazni bi preuzeli ulogu arhitonema, pogotovu kratkosilazni ; 6. ne postoji u svijesti procjenitelja nalog koji zabranjuje silazne naglaske na nepočetnim slogovima, nego samo nalog da treba govoriti prozodiju kakva je za koju riječ uobičajena ; 7. samoglasnik r` nema u svijesti naših kompetentnih mladih procjenitelja jednaku prozodijsku potenciju kao ostalih pet samoglasnika, a postoji latentna težnja prema kratkoći koja se još i više izražava kad se kratki umjetno produžuju. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130451 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a naglasak, prozodija, hrvatski jezik, vrijednosni sudovi, stavovi (fonetika), sociofonetika |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a accent, prosody, Croatian language, attitudes, sociophonetics |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |a Lazić, Nikolaj |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Govor: časopis za fonetiku |x 0352-7565 |g XIX (2002), 1 ; str. 5-34 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 305540 |d 305538 | ||