Contemporary Wars in the Dalmatian Literary Culture of the 17th and 18th Centuries
Polazeći od kulturološke dihotomije ruralna kopnena (morlačka) / gradska priobalna (romansko-slavenska) Dalmacija autor istražuje sličnosti i razlike u prikazu suvremenih mletačko-turskih ratova u djelima dalmatinskih pisaca 17. i 18. st. Analizirani korpus čine: ljetopisi makarskih franjevaca (P. Š...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305633/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Narodna umjetnost / Journal of Ethnology and Folklore Research 40 (2003), 1 ; str. 129-158 |
| Glavni autor: | Dukić, Davor (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | eng |
| LEADER | 04835naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2003 xx eng|d | ||
| 022 | |a 0547-2504 | ||
| 035 | |a (CROSBI)125179 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Dukić, Davor | |
| 245 | 1 | 0 | |a Contemporary Wars in the Dalmatian Literary Culture of the 17th and 18th Centuries / |c Dukić, Davor. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Contemporary Wars in the Dalmatian Literary Culture of the 17th and 18th Centuries | |
| 300 | |a 129-158 |f str. | ||
| 363 | |a 40 |b 1 |i 2003 | ||
| 520 | |a Polazeći od kulturološke dihotomije ruralna kopnena (morlačka) / gradska priobalna (romansko-slavenska) Dalmacija autor istražuje sličnosti i razlike u prikazu suvremenih mletačko-turskih ratova u djelima dalmatinskih pisaca 17. i 18. st. Analizirani korpus čine: ljetopisi makarskih franjevaca (P. Šilobadović, N. Gojak, P. Antulović), djela F. Divnića, J. Kavanjina, F. Grabovca i A. Kačića Miošića, te objavljeni arhivski izvori. Analiza je usredotočena na: mehanizme objašnjenja i kontekstualizacije ratova u Dalmaciji, ocjene pogranične ratne strategije (pljačke i zarobljavanje ljudi) i ratnih običaja (megdani, odsijecanje glava neprijatelja), predodžbu neprijatelja i unutarkršćanske podjele (konfesionalne, društvene i sl.). F. Divnić je napisao opsežnu i historiografski ambicioznu kroniku važnijih događaja Kandijskog rata u Dalmaciji, u kontekstu mletačke politike i ukupnih ratnih zbivanja. Divnić, pripadnik komunalnog dalmatinskog svijeta, ne poklanja previše pozornosti pograničnom ratovanju i njegovim glavnim protagonistima, Morlacima. U njegovu djelu izostaju postupci negativnog vrednovanja Drugih: Turaka, Morlaka i pravoslavaca. Isto vrijedi i za ljetopis P. Šilobadovića namijenjen samostanskom "internom čitanju". On, međutim, heroizira pogranično robljenje (otimanje stoke, zarobljavanje ljudi), a vizuru sužuje samo na lokalne događaje. Šilobadovićevi nastavljači, N. Gojak i P. Antulović, iskazuju oštar stav prema lokalnoj hajdučiji koja se sadržajno ne razlikuje od pograničnog ratovanja. Njihova vizura nije lokalno skučena (interes za susjedne i udaljenije europske prostore), a granica "dviju Dalmacija" nije posebno istaknuta. J. Kavanjin, još jedan predstavnik priobalne urbane Dalmacije, u golemom, sadržajno raznolikom djelu, Povijesti vanđelskoj, razmjerno malo prostora posvećuje suvremenim mletačko-turskim ratovima u Dalmaciji. Njegov je odnos prema vlaškom/morlačkom svijetu ambivalentan: s jedne strane kritičke opservacije nalik onima predstavnika mletačke vlasti u Dalmaciji, s druge protonacionalni osjećaj slavenskog zajedništva i osuda mletačke politike prema Slavenima na istočnoj obali Jadrana. Kavanjinovo političko polazište ipak je ideja svetog rata protiv Osmanlija. Isto vrijedi i za franjevačkog pisca Filipa Grabovca. U svjetovno-povijesnim dijelovima njegova Cvita razgovora tematiziraju se i suvremeni ratovi u Dalmaciji. Njegova je vizura u velikoj mjeri sužena na događaje u kopnenom prostoru, uz slavljenje pograničnog ratovanja. Aksiologija Cvita razgovora proizlazi iz radikalno netolerantnog pograničnog mentaliteta, s naglašenim sotoniziranjem Drugih: muslimana, pravoslavaca, žena, pa i samih susjeda (Sinjana). Andrija Kačić Miošić u aksiološkom je pogledu Grabovčeva suprotnost ; njegov je antiturski stav ublažen ideologemima junaštva i slavenskog zajedništva, što za posljedicu ima slavljenje i muslimanskih junaka, te izrazito tolerantan stav prema pravoslavcima. Heroizacija pograničnog ratovanja dobila je u Razgovoru ugodnom svoj klasičan poetski oblik (motivi junačkih megdana i odsijecanja turskih glava). Arhivski izvori (izvještaji mletačkih činovnika u Dalmaciji) ukazuju na duboku civilizacijsku granicu koja dijeli romanski i morlački svijet. Stavovi mletačkih vlasti prema Morlacima nisu jedinstveni i ovise o trenutačnim interesima. Prezir prema pograničnom robljenju i zabrana megdana miješaju se s poticanjem pljačke i paleža na "turskoj zemlji", pravnom regulacijom trgovine ratnim zarobljenicima i nagrađivanjem morlačkih boraca za odsječene turske glave. Nasuprot isticanju nediscipliniranosti, sumnjičavosti, kolebljivosti i lopovskog instinkta morlačkih boraca stoje pohvale njihovoj hrabrosti i izdržljivosti u najtežim ratnim uvjetima. | ||
| 546 | |a ENG | ||
| 693 | |a Croatian literature of 17th and 18th centuries, War, the Other, borders, Morlachs, Venetians, Dalmatia |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Croatian literature of 17th and 18th centuries, War, the Other, borders, Morlachs, Venetians, Dalmatia |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Narodna umjetnost / Journal of Ethnology and Folklore Research |x 0547-2504 |g 40 (2003), 1 ; str. 129-158 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 305633 |d 305631 | ||