Tko i što je čovjek? Napomene uz povijest ograničavanja pojma "čovjek"
Usprkos svojoj prividnoj univerzalnosti, pojam "čovjek" uvijek je bio ograničen u skladu s kulturnim i historijskim okolnostima u kojima su nastajale njemu primjerene metafizike. Odgovori na pitanje "Što je čovjek?" filozofe i filozofiju su oduvijek vodili "čovjeku kao čovje...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306097/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Filozofska istraživanja 3 (2003), 90 ; str. 753-760 |
Glavni autor: | Jurić, Hrvoje (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02404naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2003 xx hrv|d | ||
022 | |a 0351-4706 | ||
035 | |a (CROSBI)176612 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Jurić, Hrvoje | |
245 | 1 | 0 | |a Tko i što je čovjek? Napomene uz povijest ograničavanja pojma "čovjek" / |c Jurić, Hrvoje. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Who Is and What Is (Hu)Man? Remarks on Historical Limitations of the Concept of "Human" | |
300 | |a 753-760 |f str. | ||
363 | |a 3 |b 90 |i 2003 | ||
520 | |a Usprkos svojoj prividnoj univerzalnosti, pojam "čovjek" uvijek je bio ograničen u skladu s kulturnim i historijskim okolnostima u kojima su nastajale njemu primjerene metafizike. Odgovori na pitanje "Što je čovjek?" filozofe i filozofiju su oduvijek vodili "čovjeku kao čovjeku", no slabo je zapažana, nesvjesno previđana ili namjerno izbjegavana činjenica da su filozofija i filozofi, manje ili više spektakularno, baratali s "čovjekom kao čovjekom", ali da taj izraz nikada nije obuhvaćao sve ljude. Nevidljive teorijske diskriminacije i vidljive, nerijetko krvave, diskriminatorne prakse preživjele su i pokušaje oslobađanja čovjeka i pojma "čovjek", od antike do naših dana. Potvrda te (hipo)teze jest žilavost vjerojatno najstarije humane diskriminacije - diskriminacije po spolu, pitanja od kojeg filozofi još i danas zaziru. U članku - čija je namjera tek da ponudi skicu za jedno opsežnije filozofijsko istraživanje - na tragu pitanja o (samo)razumijevanju čovjeka ("Tko i što je čovjek?") autor zaključuje kako bi mišljenje, koje vazda mora biti radikalno, trebalo iznova - ali potpuno drugačije - postaviti svoje staro pitanje: o čovjeku. Iako su filozofi upućeni na znanstveni način postavljanja pitanja - koji nalazimo u pitanju "Što je čovjek?" - trebalo bi naći načina da se pokaže filozofiji kako ona najprije smije, a onda i mora pitati i "Tko je čovjek?", odnosno "Tko je sve čovjek?". | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130471 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.04 | ||
693 | |a čovjek, čovještvo, filozofija, humanizam, diskriminacija, feminizam |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a man/human, humanity, philosophy, humanism, discrimination, feminism |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Filozofska istraživanja |x 0351-4706 |g 3 (2003), 90 ; str. 753-760 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 306097 |d 306095 |