Sociokulturna stajališta: narodi i vjere. Analiza hrvatske populacije
Na slučajnom, reprezentativnom i stratificiranom uzorku (N=1202) stanovništva Hrvatske provedeno je znanstveno istraživanje nekih odrednica sociokulturnog identiteta u lipnju 2004. godine. Jedna od važnih dionica projekta bila je ispitivanje stajališta prema odgovarajućim nacijama i vjerama. Za potr...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306203/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Socijalna ekologija 14 (2005), 1-2 ; str. 137-153 |
Glavni autor: | Čulig, Benjamin (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02830naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2005 xx hrv|d | ||
022 | |a 1330-0113 | ||
035 | |a (CROSBI)198898 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Čulig, Benjamin | |
245 | 1 | 0 | |a Sociokulturna stajališta: narodi i vjere. Analiza hrvatske populacije / |c Čulig, Benjamin. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Social and cultural attitudes: peoples and religions. Analysis of the Croatian population | |
300 | |a 137-153 |f str. | ||
363 | |a 14 |b 1-2 |i 2005 | ||
520 | |a Na slučajnom, reprezentativnom i stratificiranom uzorku (N=1202) stanovništva Hrvatske provedeno je znanstveno istraživanje nekih odrednica sociokulturnog identiteta u lipnju 2004. godine. Jedna od važnih dionica projekta bila je ispitivanje stajališta prema odgovarajućim nacijama i vjerama. Za potrebe istraživanja korištena je ordinalna skala procjene od pet stupnjeva koja mjeri mišljenja o tipičnim predstavnicima naroda i vjera s prostora bivše Jugoslavije, nastala simplifikacijom Bogardusove ideje vezane uz mjerenje socijalne distance. U interpretaciju su uključene najrazličitije sociodemografske karakteristike ispitanika u svrhu pojašnjenja dobivenih rezultata. Deskriptivna analiza pokazala je relativno visok stupanj negativnog mišljenja, ne samo o pripadnicima onih vjera i naroda koji su bili uključeni u ratna zbivanja, već i prema svim ostalim objektima procjene: Romima, Albancima, ateistima, pripadnicima alternativnih vjerskih skupina, pa i Židovima. Primjenom komponentne analize dobili smo tri varimax faktora nazvana: Neprihvaćanje drugih naroda i vjera bivše Jugoslavije, Prihvaćenost nekih naroda i vjera i Nesklonost nekršćanskim uvjerenjima. Jednostavna analiza varijance provedena na sociodemografskim obilježjima kao nezavisnim varijablama pokazala je da su negativnom mišljenju skloniji ispitanici iz regija zahvaćenih ratom, nižeg obrazovanja, simpatizeri desno orijentiranih stranaka, ispitanici seoskog porijekla te poljoprivrednici i zaposleni. Prihvaćanju Bošnjaka muslimana i Židova skloniji su stanovnici sa sela, oni nižeg obrazovanja te stanovnici sjeverozapadne Hrvatske. Domaćice i simpatizeri HDZ-a, češće iz sjeverozapadne Hrvatske, pokazuju veći stupanj neprihvaćanja onih s nekršćanskim uvjerenjima. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130400 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a sociokulturni identitet, ljestvica stajališta prema nacijama i vjerama, nacionalno i vjersko neprihvaćanje |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Bogardus' scale, social and cultural identity, social and cultural distance scale, ethnic and religious animosity |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Socijalna ekologija |x 1330-0113 |g 14 (2005), 1-2 ; str. 137-153 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 306203 |d 306201 |