Plorantis Croatiae saecula duo. Diskurzivne adaptacije i performativne funkcije marijanskog toposa
Plorantis Croatia saecula duo slabo je poznati lirsko-epski spjev hrvatskog baroknog pjesnika i polihistora Pavla Rittera Vitezovića (1652-1713) koji je objavljen 1703. godine u Zagrebu. Spjev ima neobičnu narativnu strukturu jer personificirana Hrvatska u prvome licu opisuje vlastitu povijest tijek...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306237/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti 49 (2005), 1 ; str. 37-47 |
Glavni autor: | Blažević, Zrinka (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02382naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2005 xx hrv|d | ||
022 | |a 0503-1583 | ||
035 | |a (CROSBI)199453 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Blažević, Zrinka | |
245 | 1 | 0 | |a Plorantis Croatiae saecula duo. Diskurzivne adaptacije i performativne funkcije marijanskog toposa / |c Blažević, Zrinka. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Plorantis Croatiae saecula duo. Discursive adaptations and performative functions of the Marian topos | |
300 | |a 37-47 |f str. | ||
363 | |a 49 |b 1 |i 2005 | ||
520 | |a Plorantis Croatia saecula duo slabo je poznati lirsko-epski spjev hrvatskog baroknog pjesnika i polihistora Pavla Rittera Vitezovića (1652-1713) koji je objavljen 1703. godine u Zagrebu. Spjev ima neobičnu narativnu strukturu jer personificirana Hrvatska u prvome licu opisuje vlastitu povijest tijekom 16. i 17. stoljeća koja su obilježena osmanlijskim osvajanjima. Najupadljivija karakteristika Vitezovićeva poetskog diskursa jest rodna podvojenost autora i iskaznog subjekta, personificirane Hrvatske-domovine metaforički izjednačene sa ženom-majkom. Hrvatska, naime, pripovijedajući u prvom licu, predočava svojevrsnu "egohistoriju tugovanja" tijekom dvaju stoljeća osmanlijskih osvajanja. Tako čitav spjev poprima formu (pseudo)autobiografije, a ujedno je i alegorijska asocijacija na omiljeni barokni marijanski topos stabat mater. U ovome se radu ponajprije identificiraju Vitezovićevi poetički postupci i narativne strategije, odnosno općenito karakteristike diskurzivne adapatacije toga toposa. Potom se, smještajući spjev u širi politički i kulturni kontekst, analiziraju njegove ideologijske konotacije i performativne funkcije koje sežu od afektivnog očitovanja barokne pietas, iskazivanja staleške lojalnosti prema habsburškome vladaru do mobilizacijske uloge u okviru protuosmanskih oslobodilačkih akcija. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130823 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.08 | ||
693 | |a Pavao Ritter Vitezović, Plorantis Croatiae saecula duo, barokna topika |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Pavao Ritter Vitezović, Plorantis Croatiae saecula duo, Baroque topics |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti |x 0503-1583 |g 49 (2005), 1 ; str. 37-47 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 306237 |d 306235 |