Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka
Ispitivalo se slušno prepoznavanje četiriju hrvatskih standardnih naglasaka s obzirom na mjesto u riječi, kvalitetu te opreku silaznosti/uzlaznosti na uzorku od 240 naglasnih značenjskih i bezznačenjskih riječi s istom distribucijom broja slogova i naglasaka. Prepoznavanje je provjeravano na slučajn...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306314/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Govor : časopis za fonetiku 21 (2004), 2 ; str. 93-110 |
Glavni autori: | Vrban Zrinski, Karolina (-), Varošanec-Škarić, Gordana (Author) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
http://bib.irb.hr/datoteka/210795.slusno_prep.doc |
LEADER | 02648naa a2200265uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2004 xx hrv|d | ||
022 | |a 0352-7565 | ||
035 | |a (CROSBI)210795 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Vrban Zrinski, Karolina | |
245 | 1 | 0 | |a Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka / |c Vrban Zrinski, Karolina ; Varošanec-Škarić, Gordana. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Auditory perception of croatian stress (accent) patterns | |
300 | |a 93-110 |f str. | ||
363 | |a 21 |b 2 |i 2004 | ||
520 | |a Ispitivalo se slušno prepoznavanje četiriju hrvatskih standardnih naglasaka s obzirom na mjesto u riječi, kvalitetu te opreku silaznosti/uzlaznosti na uzorku od 240 naglasnih značenjskih i bezznačenjskih riječi s istom distribucijom broja slogova i naglasaka. Prepoznavanje je provjeravano na slučajnom redoslijedu snimljenih riječi, izgovor kojih je prethodno verificiran. Ispitanici (40 studenata fonetike), prepoznavali su mjesto naglaska na značenjskim riječima sa 75% - tnom točnošću i 72% - tnom u bezznačenjskim, bez znakovite razlike na mjesto, ali s tendencijom pada prepoznavanja udaljavanjem od početnoga sloga. Usporedivi su i rezultati prepoznavanja kvalitete naglasaka (73% u značenjskim i 70% u bezznačenjskim riječima). Znakovito se bolje prepoznaju silazni naglasci od uzlaznih u značenjskim i bezznačenjskim riječima (p < 0, 001). Najbolje se prepoznaje dugosilazni naglasak (86, 03%) u značenjskim riječima i 81, 9% u bezznačenjskim, potom kratkosilazni (80, 67%) u značenjskim riječima. Najslabije se prepoznaje kratkouzlazni naglasak (oko 60%). U bezznačenjskim riječima dugouzlazni se naglasak s manjom znakovitošću bolje prepoznaje od kratkosilaznog s obzirom na mjesto (p = 0, 02). Dugosilazni se naglasak znakovito bolje prepoznaje od dugouzlaznoga (p < 0, 002) te kratkosilazni od kratkouzlaznoga (p < 0, 001). Rezultati o boljem prepoznavanju silaznih naglasaka u suglasju su sa sociofonetskim istraživanjima koja pokazuju veću prihvatljivost i poželjnost silaznih naglasaka. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130479 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a prepoznavanje naglasaka, slušno prepoznavanje, prozodija riječi, sociofonetika, hrvatski govori |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a accent recognition, auditory recognition, word prosody, sociophonetics, Croatian speeches |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |a Varošanec-Škarić, Gordana |4 aut | |
773 | 0 | |t Govor : časopis za fonetiku |x 0352-7565 |g 21 (2004), 2 ; str. 93-110 | |
856 | |u http://bib.irb.hr/datoteka/210795.slusno_prep.doc | ||
942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 306314 |d 306312 |