Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka

Ispitivalo se slušno prepoznavanje četiriju hrvatskih standardnih naglasaka s obzirom na mjesto u riječi, kvalitetu te opreku silaznosti/uzlaznosti na uzorku od 240 naglasnih značenjskih i bezznačenjskih riječi s istom distribucijom broja slogova i naglasaka. Prepoznavanje je provjeravano na slučajn...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306314/Details
Matična publikacija: Govor : časopis za fonetiku
21 (2004), 2 ; str. 93-110
Glavni autori: Vrban Zrinski, Karolina (-), Varošanec-Škarić, Gordana (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://bib.irb.hr/datoteka/210795.slusno_prep.doc
LEADER 02648naa a2200265uu 4500
008 131105s2004 xx hrv|d
022 |a 0352-7565 
035 |a (CROSBI)210795 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Vrban Zrinski, Karolina 
245 1 0 |a Slušno prepoznavanje hrvatskih naglasaka /  |c Vrban Zrinski, Karolina ; Varošanec-Škarić, Gordana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Auditory perception of croatian stress (accent) patterns 
300 |a 93-110  |f str. 
363 |a 21  |b 2  |i 2004 
520 |a Ispitivalo se slušno prepoznavanje četiriju hrvatskih standardnih naglasaka s obzirom na mjesto u riječi, kvalitetu te opreku silaznosti/uzlaznosti na uzorku od 240 naglasnih značenjskih i bezznačenjskih riječi s istom distribucijom broja slogova i naglasaka. Prepoznavanje je provjeravano na slučajnom redoslijedu snimljenih riječi, izgovor kojih je prethodno verificiran. Ispitanici (40 studenata fonetike), prepoznavali su mjesto naglaska na značenjskim riječima sa 75% - tnom točnošću i 72% - tnom u bezznačenjskim, bez znakovite razlike na mjesto, ali s tendencijom pada prepoznavanja udaljavanjem od početnoga sloga. Usporedivi su i rezultati prepoznavanja kvalitete naglasaka (73% u značenjskim i 70% u bezznačenjskim riječima). Znakovito se bolje prepoznaju silazni naglasci od uzlaznih u značenjskim i bezznačenjskim riječima (p < 0, 001). Najbolje se prepoznaje dugosilazni naglasak (86, 03%) u značenjskim riječima i 81, 9% u bezznačenjskim, potom kratkosilazni (80, 67%) u značenjskim riječima. Najslabije se prepoznaje kratkouzlazni naglasak (oko 60%). U bezznačenjskim riječima dugouzlazni se naglasak s manjom znakovitošću bolje prepoznaje od kratkosilaznog s obzirom na mjesto (p = 0, 02). Dugosilazni se naglasak znakovito bolje prepoznaje od dugouzlaznoga (p < 0, 002) te kratkosilazni od kratkouzlaznoga (p < 0, 001). Rezultati o boljem prepoznavanju silaznih naglasaka u suglasju su sa sociofonetskim istraživanjima koja pokazuju veću prihvatljivost i poželjnost silaznih naglasaka. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130479 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a prepoznavanje naglasaka, slušno prepoznavanje, prozodija riječi, sociofonetika, hrvatski govori  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a accent recognition, auditory recognition, word prosody, sociophonetics, Croatian speeches  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Varošanec-Škarić, Gordana  |4 aut 
773 0 |t Govor : časopis za fonetiku  |x 0352-7565  |g 21 (2004), 2 ; str. 93-110 
856 |u http://bib.irb.hr/datoteka/210795.slusno_prep.doc 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 306314  |d 306312