Metode u projektu 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata'

U radu je prikazan teorijski i metodologijski okvir istraživanja 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata', istraživačkog projekta koji je izveo istraživački tim Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna svrha bila je ispitati strukturu, uloge, vrednote, funkcioniran...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306334/Details
Matična publikacija: Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja
42 (2004), 163/164 (1/2) ; str. 11-22
Glavni autor: Ljubotina, Damir (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02850naa a2200229uu 4500
008 131105s2004 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)212092 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Ljubotina, Damir  |9 731 
245 1 0 |a Metode u projektu 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata' /  |c Ljubotina, Damir. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Methods in the project 'Family in Croatia after the war' 
300 |a 11-22  |f str. 
363 |a 42  |b 163/164 (1/2)  |i 2004 
520 |a U radu je prikazan teorijski i metodologijski okvir istraživanja 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata', istraživačkog projekta koji je izveo istraživački tim Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna svrha bila je ispitati strukturu, uloge, vrednote, funkcioniranje, životne uvjete i druge bitne značajke cjelovitih obitelji s najmanje jednim djetetom obuhvaćenim osnovnoškolskim obrazovanjem, odnosno skupine društveno-reprodukcijski vitalnih obitelji. Terenski je rad proveden 1998. i 1999. godine. Prema naravi istraživanje ulazi u pregledna istraživanja (survey research) dijagnostičkog tipa. Osnovni skup čine tzv. Prosječne obitelji, na kojima se temelji gospodarski socijalni, reprodukcijski, te drugi aspekti života i razvoja zemlje. Uzorkom su obuhvaćene 874 obitelji s osnovnoškolskom djeco s prebivalištem u Republici Hrvatskoj što daje 1748 ispitanika: osnovnu jedinicu analize čini obitelj a u svakoj su obitelji podaci prikupljeni neovisno od obaju bračnih partnera. Osnovna stratifikacija uzorka učinjena je s obzirom na regiju te veličinu naselja (selo, mali i srednji, te veliki grad), a izbor škola u poduzorku naselja, te obitelji prema školama bio je slučajan. Glavni instrument u prikupljanju podataka bio je protokol za strukturiran razgovor s majkom (ženom) ili ocem (mužem), a sastojao se od 113 pitanja, od čega 87 zatvorenog tipa s ograničenim rojem ponuđenih odgovora i 26 pitanja otvorenog tipa. Budući da neka pitanja nude mogućnost višestrukog izbora, ukupno je definirano 438 istraživačkih varijabli. Istraživanje je obuhvatilo opće sociodemografske varijable, percepciju zagađenosti okoliša, materijalne i stambene uvjete, obiteljske i opće vrednote, religiozno ponašanje, socijalno funkcioniranje obitelji unutarobiteljske i partnerske odnose, te ponašanje i probleme djece. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130401 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a obitelj, metode istraživanja, uzorak, varijable, veličina (vrsta) naselja  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a family, research method, sample, variables, size (type) of place/town  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja  |x 0038-0326  |g 42 (2004), 163/164 (1/2) ; str. 11-22 
942 |c CLA  |t 1.04  |u 2  |z Strucni - prikaz 
999 |c 306334  |d 306332