Metode u projektu 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata'
U radu je prikazan teorijski i metodologijski okvir istraživanja 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata', istraživačkog projekta koji je izveo istraživački tim Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna svrha bila je ispitati strukturu, uloge, vrednote, funkcioniran...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306334/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja 42 (2004), 163/164 (1/2) ; str. 11-22 |
Glavni autor: | Ljubotina, Damir (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02850naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2004 xx hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)212092 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Ljubotina, Damir |9 731 | |
245 | 1 | 0 | |a Metode u projektu 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata' / |c Ljubotina, Damir. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Methods in the project 'Family in Croatia after the war' | |
300 | |a 11-22 |f str. | ||
363 | |a 42 |b 163/164 (1/2) |i 2004 | ||
520 | |a U radu je prikazan teorijski i metodologijski okvir istraživanja 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata', istraživačkog projekta koji je izveo istraživački tim Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna svrha bila je ispitati strukturu, uloge, vrednote, funkcioniranje, životne uvjete i druge bitne značajke cjelovitih obitelji s najmanje jednim djetetom obuhvaćenim osnovnoškolskim obrazovanjem, odnosno skupine društveno-reprodukcijski vitalnih obitelji. Terenski je rad proveden 1998. i 1999. godine. Prema naravi istraživanje ulazi u pregledna istraživanja (survey research) dijagnostičkog tipa. Osnovni skup čine tzv. Prosječne obitelji, na kojima se temelji gospodarski socijalni, reprodukcijski, te drugi aspekti života i razvoja zemlje. Uzorkom su obuhvaćene 874 obitelji s osnovnoškolskom djeco s prebivalištem u Republici Hrvatskoj što daje 1748 ispitanika: osnovnu jedinicu analize čini obitelj a u svakoj su obitelji podaci prikupljeni neovisno od obaju bračnih partnera. Osnovna stratifikacija uzorka učinjena je s obzirom na regiju te veličinu naselja (selo, mali i srednji, te veliki grad), a izbor škola u poduzorku naselja, te obitelji prema školama bio je slučajan. Glavni instrument u prikupljanju podataka bio je protokol za strukturiran razgovor s majkom (ženom) ili ocem (mužem), a sastojao se od 113 pitanja, od čega 87 zatvorenog tipa s ograničenim rojem ponuđenih odgovora i 26 pitanja otvorenog tipa. Budući da neka pitanja nude mogućnost višestrukog izbora, ukupno je definirano 438 istraživačkih varijabli. Istraživanje je obuhvatilo opće sociodemografske varijable, percepciju zagađenosti okoliša, materijalne i stambene uvjete, obiteljske i opće vrednote, religiozno ponašanje, socijalno funkcioniranje obitelji unutarobiteljske i partnerske odnose, te ponašanje i probleme djece. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130401 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.06 | ||
693 | |a obitelj, metode istraživanja, uzorak, varijable, veličina (vrsta) naselja |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a family, research method, sample, variables, size (type) of place/town |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja |x 0038-0326 |g 42 (2004), 163/164 (1/2) ; str. 11-22 | |
942 | |c CLA |t 1.04 |u 2 |z Strucni - prikaz | ||
999 | |c 306334 |d 306332 |