Anksioznost i depresivnost kod cerebrovaskularne bolesti

U istraživanju smo usporedili razine anksioznosti i depresivnosti kod četiri skupine ispitanika koje su se razlikovali po zdravstvenom statusu te vrsti terapije u koju su bili uključeni. U prvoj skupini nalazilo se 46 zdravih osoba, u drugoj 54 osobe s cerebrovaskularnim poremećajima, ali koji nisu...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306723/Details
Matična publikacija: Socijalna psihijatrija
35 (2007), 2 ; str. 73-81
Glavni autori: Lučev, Emil (-), Tadinac, Meri (Author), Lučev, Ivana
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02458naa a2200289uu 4500
005 20160815131314.0
008 131105s2007 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)267820 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Lučev, Emil 
245 1 0 |a Anksioznost i depresivnost kod cerebrovaskularne bolesti /  |c Lučev, Emil ; Tadinac, Meri ; Lučev, Ivana. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Anxiety and depression in cerebrovascular disease 
300 |a 73-81  |f str. 
363 |a 35  |b 2  |i 2007 
520 |a U istraživanju smo usporedili razine anksioznosti i depresivnosti kod četiri skupine ispitanika koje su se razlikovali po zdravstvenom statusu te vrsti terapije u koju su bili uključeni. U prvoj skupini nalazilo se 46 zdravih osoba, u drugoj 54 osobe s cerebrovaskularnim poremećajima, ali koji nisu preboljeli inzult, u trećoj 42 bolesnika nakon inzulta koji su primali terapiju lijekovima i fizioterapiju, a u četvrtoj 37 bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta, koji su uz uobičajenu terapiju bili uključeni i u psihoterapiju. Sudionici su ispitani Zungovim SAS i SDS skalama, a kod sudionika s cerebrovaskularnim poremećajem primijenjen je i Barthelov indeks. Skupina zdravih sudionika imala je statistički značajno niže rezultate na upitnicima depresivnosti i anksioznosti od tri skupine sudionika s cerebrovaskularnim poremećajima. Skupina sudionika s cerebrovaskularim smetnjama imala je značajno niži prosječni rezultat u upitniku anksioznosti od skupine sudionika nakon inzulta koji nisu uključeni u psihoterapiju, 3 i 12 mjeseci nakon dijagnoze, te značajno niži prosječni rezultat u upitniku depresivnosti 12 mjeseci nakon dijagnoze. Sudionici uključeni u psihoterapiju su u drugoj točki mjerenja pokazivali značajno manju razinu anksioznosti i depresivnosti od skupine sudionika koji su primali samo tradicionalnu post-inzultnu terapiju, što ukazuje na određeni pozitivni efekt psihoterapije. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130494 
546 |a HRV 
690 |a 3.02 
690 |a 5.06 
693 |a depresija, anksioznost, cerebrovaskularni inzult, psihoterapija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a depression, anxiety, stroke, psychotherapy  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Tadinac, Meri  |4 aut  |9 777 
700 1 |a Lučev, Ivana  |4 aut 
773 0 |t Socijalna psihijatrija  |x 0303-7908  |g 35 (2007), 2 ; str. 73-81 
942 |c CLA  |t 1.04  |u 2  |z Strucni - clanak 
962 |s 2-s2.0-34250901828 
999 |c 306723  |d 306721