Pluralizam i pluriperspektivizam
Raspravu o pluralizmu u području filozofije autor otvara razlikovanjem institucionalne i supstancijalne razine filozofskog pluralizma. Dok se institucionalni pluralizam odnosi na vanjske uvjete i okolnosti mišljenja i obilježava otvorenost i neutralnost filozofskih institucija, supstancijalni plural...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306803/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Filozofska istraživanja 1 (2006), 101 ; str. 7-12 |
Glavni autor: | Čović, Ante (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02360naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2006 xx hrv|d | ||
022 | |a 0351-4706 | ||
035 | |a (CROSBI)273616 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Čović, Ante | |
245 | 1 | 0 | |a Pluralizam i pluriperspektivizam / |c Čović, Ante. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Pluralism and Pluriperspectivism | |
300 | |a 7-12 |f str. | ||
363 | |a 1 |b 101 |i 2006 | ||
520 | |a Raspravu o pluralizmu u području filozofije autor otvara razlikovanjem institucionalne i supstancijalne razine filozofskog pluralizma. Dok se institucionalni pluralizam odnosi na vanjske uvjete i okolnosti mišljenja i obilježava otvorenost i neutralnost filozofskih institucija, supstancijalni pluralizam izražava odnos prema istini kao imanentnom cilju svakog mišljenja. U tom odnosu pluralizam gubi svaki smisao, jer se istina može pluralizirati samo u svojim aspektima, pa se, sukladno tome, i supstancijalni pluralizam može održati samo kao pluralizam perspektiva (pluriperspektivizam). Pluriperspektivizam se, u razlici prema relativističkom perspektivizmu, pobliže određuje kao integrativni perspektivizam, odnosno kao interaktivno povezivanje perspektiva u metodološkom obrascu stvaranja orijentacijskog znanja. Paradigma orijentacijskog znanja, koja se artikulira u protuteži prema monoperspektivizmu novovjeke znanosti, postaje tako duhovnim obilježjem nove epohe. U ćlanku se ekspliciraju kategorijalna razlikovanja "objektne i smisaone istine" (Friedrich Kaulbach), te s druge strane "uporabnog i orijentacijskog znanja" (Jürgen Mittelstrass), kako bi se prijelom svjetskopovijesnih epoha mogao izraziti ne samo sredstvima teorije istine nego istodobno obrazložiti i na epistemološkoj razini. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130471 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.04 | ||
693 | |a pluralizam, pluriperspektivizam, integrativnost, objektna i smisaona istina, uporabno i orijentacijsko znanje, F. Kaulbach, J. Mittelstrass, prijelom epoha |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a pluralism, pluriperspectivism, integrativity, object- and meaning truth, instrumental and orientational knowledge, F. Kaulbach, J. Mittelstrass, breaking of epochs |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Filozofska istraživanja |x 0351-4706 |g 1 (2006), 101 ; str. 7-12 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 306803 |d 306801 |