Socijalni identitet u Hrvatskoj. Koncept i dimenzije socijalnog identiteta

U radu se, osim pregleda teorijskih shvaćanja identiteta, iznose koncept i faktorska struktura socijalnog identiteta, te rezultati istraživanja. Empirijsko istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku stanovništva Hrvatske (N=1202 ; 2004) u sklopu projekta « Modernizacija i identite...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306849/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija. Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline
15. (2006.), 3. ; str. 173-202.
Glavni autori: Cifrić, Ivan (-), Nikodem, Krunoslav (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02762naa a2200253uu 4500
008 131105s2006 xx hrv|d
022 |a 1330-0113 
035 |a (CROSBI)277749 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cifrić, Ivan 
245 1 0 |a Socijalni identitet u Hrvatskoj. Koncept i dimenzije socijalnog identiteta /  |c Cifrić, Ivan ; Nikodem, Krunoslav. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Social Identity in Croatia. Concept and Dimensions of Social Identity 
300 |a 173-202.  |f str. 
363 |a 15.  |b 3.  |i 2006. 
520 |a U radu se, osim pregleda teorijskih shvaćanja identiteta, iznose koncept i faktorska struktura socijalnog identiteta, te rezultati istraživanja. Empirijsko istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku stanovništva Hrvatske (N=1202 ; 2004) u sklopu projekta « Modernizacija i identitet hrvatskog društva» . Primijenjene su komponentna analiza pod GK kriterijem i analiza varijance. Socijalni identitet definiran je kao dimenzionalni i relacijski. Dimenzionalnost je konstruirana putem četiri konceptualne dimenzije: socijalna, kulturne, prostorna i obiteljsko-rodna, koje su operacionalizirane na instrumentu od 24 čestice. Relacije identiteta definirane su preko odnosa prema: sebi, drugima, prirodi bogu i svijetu. Ovaj rad se odnosi samo na dimenzije socijalnog identiteta. Utvrđeno je pet faktora, odnosno dimenzija socijalnog identiteta: kulturalna, socio-profesionalna, regionalna, nacionalno-vjerska i susjedsko-lokalna. Distribucije frekvencija su pokazale da najveći postotak ispitanika procjenjuje važnim osjećaj pripadanja sa najužom rodbinom, krajem u kojemu su rođeni ili sada žive, obiteljskoj lozi, građanima Hrvatske i naciji. Analiza varijance pokazala je preferencije ispitanika prema faktorima i česticama u instrumentu (24) s obzirom na sociodemografska obilježja. Utvrđene su također dvije karakteristične generacijske skupine: starija (preko 65 godina) i ostale (između 18 i 65 godina). Starija generacija je više sklona identifikaciji sa esencijalističkim obilježjima identiteta, dok ostale generacije pridaju važnost političkom, profesionalnom i vrijednosnom u procesu indentifikacije sa skupinama. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130400 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a generacijski identitet, hrvatsko društvo, kultura, socijalni identitet, tradicija,  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Identity of Generations, Croatian Society, Culture, Social Identity, Tradition  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Nikodem, Krunoslav  |4 aut 
773 0 |t Socijalna ekologija. Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline.  |x 1330-0113  |g 15. (2006.), 3. ; str. 173-202. 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 306849  |d 306847