Valorizacija ženskog. Rodni aspekti odnosa spram okoliša
Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevi...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306903/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Socijalna ekologija 15 (2006.), 4 ; str. 339-355 |
| Glavni autori: | Galić, Branka (-), Geiger, Marija (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Online pristup: |
http://bib.irb.hr/datoteka/289683.Valorizacija_zenskog2.doc |
| LEADER | 02448naa a2200265uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2006 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 1330-0113 | ||
| 035 | |a (CROSBI)289683 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Galić, Branka | |
| 245 | 1 | 0 | |a Valorizacija ženskog. Rodni aspekti odnosa spram okoliša / |c Galić, Branka ; Geiger, Marija. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Valorization of the Feminine. Gender Aspects of our Relations towards Surroundings. | |
| 300 | |a 339-355 |f str. | ||
| 363 | |a 15 |b 4 |i 2006. | ||
| 520 | |a Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevinosti uglavnom muških praktičara. Jedan od ciljeva ekofeminističke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su današnje znanosti i tehnologije fundamentalno militantne. Drastičnu destrukciju vitalnih veza između samoodržavajućih živućih sistema na Zemlji takvo znanje ne može opravdati. Kritičarke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju razvrgavanje problematičnog braka između znanja i sile, što postavljaju kao imperativ održivosti. Usprkos činjenici da loše strategije razvoja utemeljene na zapadnoj “ neutralnoj” znanosti rastaču autohtono znanje (indigenous knowledge) održive ekološke zajednice, žene iz tih zajednica još uvijek ulažu svoja iskustva, izvore i dnevne prakse u nanovom promišljanju ili otkrivanju toga znanja, naročito u Trećem svijetu. Budući da su žene Trećeg svijeta i priroda povezane na kreativne načine održavanja života, onda je i razvoj Trećeg svijeta dugoročno ekofeministički projekt. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0194203 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |a ekofeminizam, kultura, okoliš, priroda, razvojni projekti, rod, rodna podjela rada, znanost, žensko znanje |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a eco-feminism, culture, surroundings, nature, projects of development, gender, gender classification of work, science, woman knowledge |l eng |2 crosbi | ||
| 700 | 1 | |a Geiger, Marija |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Socijalna ekologija |x 1330-0113 |g 15 (2006.), 4 ; str. 339-355 | |
| 856 | |u http://bib.irb.hr/datoteka/289683.Valorizacija_zenskog2.doc | ||
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 306903 |d 306901 | ||