Pokušaj procjene ukupnog broja stanovnika u Kalničkom arhiđakonatu od kraja 16. do početka 18. stoljeća

Autor na osnovu objavljenih i neobjavljenih izvora i literature pokušava rekonstruirati ukupni broj stanovnika na dijelu teritoriju Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskog generalata) koji je obuhvaćao Kalnički arhiđakonat - od Medvednice i Ivančice na zapadu, Kalnika na sjeveru, Bilog...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307047/Details
Matična publikacija: Cris. Časopis Povijesnog društva Križevci
9. (2007.), 1 ; str. 36-44
Glavni autor: Petrić, Hrvoje (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03018naa a2200241uu 4500
008 131105s2007 xx hrv|d
022 |a 1322-2567 
035 |a (CROSBI)321548 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Petrić, Hrvoje 
245 1 0 |a Pokušaj procjene ukupnog broja stanovnika u Kalničkom arhiđakonatu od kraja 16. do početka 18. stoljeća /  |c Petrić, Hrvoje. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Attempt to Estimate Total Number of Inhabitants in Kalnik Archdeaconry from the End od 16th - beginning of 18th Century 
300 |a 36-44  |f str. 
363 |a 9.  |b 1  |i 2007. 
520 |a Autor na osnovu objavljenih i neobjavljenih izvora i literature pokušava rekonstruirati ukupni broj stanovnika na dijelu teritoriju Križevačke županije i Slavonske krajine (Varaždinskog generalata) koji je obuhvaćao Kalnički arhiđakonat - od Medvednice i Ivančice na zapadu, Kalnika na sjeveru, Bilogore na istoku i rijeke Česme (Čazme) na jugu. Krajem 16. stoljeća je na tome dijelu prostora Kalničkog arhiđakonata živjelo 753 katoličke obitelji, a vjerojatno je broj katolika ostao isti i početkom 17. stoljeća. Zbrojimo li ovom broju 616 srpskopravoslavnih dobivamo podatak da je početkom 17. stoljeća živjela 1361 obitelj. U članku je donesena procijena prema kojoj je na istraživanom području živjelo oko 5420 srpskopravoslavnih Vlaha te oko 5560 stanovnika katoličke vjere. Po ovoj procjeni bi na istraživanom području živjelo oko 10.000 popisom procijenjenih stanovnika, a prema tome, omjer između katoličkog i pravoslavnog popisanog stanovništva je početkom 17. stoljeća bio približno podjednak. Pravoslavno stanovništvo je u pravilu bilo koncentrirano na istoku, a katoličko na zapadu istraživanog područja, iako ima i iznimaka. Treba spomenuti da dio stanovništva u spomenutim popisima nije zapisan, kao npr. nepoznati broj starosjedilačkih katoličkih Slavonaca ili &laquo ; Slovenaca&raquo ; koji su živjeli pomiješani sa srpskopravoslavnim vlaškim stanovništvom te stanovnika Križevaca i okolice koji očito povećavaju procijenjeni broj stanovnika te mijenjaju omjer između katolika i srpskopravoslavnih. U razdoblju od kraja 16. odnosno početka 17. stoljeća do početka 18. stoljeća broj katolika je gotovo upeterostručen, dok je broj srpskopravoslavno poraslo za 2, 5 puta. Prema tome, rast katoličkog stanovništva u odnosu na srpskopravoslavno je bio duplo veći. Razloge jačem rastu katoličkog stanovništva treba podrobnije istražiti u budućim istraživanjima. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300855-0939 
546 |a HRV 
690 |a 6.01 
693 |a Kalnički arhiđakonat, rani novi vijek, povijesna demografija, katolici, pravoslavni  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Kalnik Archdeaconry, early new age, historical demography, Catholics, Orthodox  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Cris. Časopis Povijesnog društva Križevci  |x 1322-2567  |g 9. (2007.), 1 ; str. 36-44 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307047  |d 307045