Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija

U radu su izneseni rezultati preliminarnog ispitivanja zadovoljstva studijem, interesa i samoprocjene kompetentnosti studenata nekih pomagačkih struka za budući psihosocijalni rad. Cilj istraživanja bio je usporediti studente tri pomagačke struke (socijalna pedagogija, psihologija i socijalni rad),...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307115/Details
Matična publikacija: Revija za rehabilitacijska istraživanja
42 (2006), 2 ; str. 51-68
Glavni autori: Ricijaš, Neven (-), Huić, Aleksandra (Author), Branica, Vanja
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03364naa a2200313uu 4500
005 20160819103328.0
008 131105s2006 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)331558 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Ricijaš, Neven 
245 1 0 |a Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija /  |c Ricijaš, Neven ; Huić, Aleksandra ; Branica, Vanja. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Satisfaction with Education and Self-Evaluation of Students' Competency in Helping Professions 
300 |a 51-68  |f str. 
363 |a 42  |b 2  |i 2006 
520 |a U radu su izneseni rezultati preliminarnog ispitivanja zadovoljstva studijem, interesa i samoprocjene kompetentnosti studenata nekih pomagačkih struka za budući psihosocijalni rad. Cilj istraživanja bio je usporediti studente tri pomagačke struke (socijalna pedagogija, psihologija i socijalni rad), s obzirom na njihovu percipiranu kompetentnost za budući psihosocijalni rad te dobiti uvid u stupanj zadovoljstva općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenim tijekom studija i obveznom studentskom praksom. Ukupno je ispitano 227 studenata četvrtih godina (dvije generacije), od čega 88 studenata psihologije, 80 studenata socijalnog rada, te 59 studenata socijalne pedagogije. Prikupljeni su podaci o zadovoljstvu općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenima na fakultetu, studentskoj praksi, volontiranju te pojedinim interesima za budući rad, a primijenjena je i preliminarna verzija skale percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi. Sudionici su procjenjivali koliko su sigurni da profesionalno/uspješno mogu obavljati pojedine aktivnosti vezane uz psihosocijalni rad (zajedničke stručnjacima sve tri ispitivane struke). Osim toga, primijenjena je i skala percipirane nekompetentnosti (Bezinović, 1988). Rezultati pokazuju kako su studenti uglavnom zadovoljni općim i specifičnim znanjima i vještinama stečenima na fakultetu, iako među studijskim grupama postoje i neke razlike. Od ukupnog broja studenata, njih 47% bilo je ili jest uključeno u neki oblik volonterskog rada, te smatraju kako im je to iskustvo omogućilo stjecanje novih vještina za rad. Faktorskom analizom skale percipirane kompetentnosti za budući psihosocijalni rad u praksi dobiveno je četiri faktora: (1) neposredan rad u praksi, (2) grupni rad/preventivni programi, (3) empatija i uspostavljanje odnosa te (4) primjena teorijskih znanja u praksi. U radu su komentirane razlike između navedene tri studijske grupe s obzirom na njihovo zadovoljstvo stečenim znanjima i vještinama, volontiranje te percepciju kompetentnosti za budući rad. 
536 |a Projekt MZOS  |f 013-0000000-2630 
536 |a Projekt MZOS  |f 066-0661686-1431 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
690 |a 5.07 
690 |a 5.09 
693 |a kompetencije, psihosocijalni rad, studij, socijalna pedagogija, socijalni rad, psihologija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a competencies, psychosocial work, study, social pedagogy, social work, psychology  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Huić, Aleksandra  |4 aut  |9 705 
700 1 |a Branica, Vanja  |4 aut 
773 0 |t Revija za rehabilitacijska istraživanja  |x 1331-3010  |g 42 (2006), 2 ; str. 51-68 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |s 2-s2.0-36448934898 
999 |c 307115  |d 307113