Kvaliteta života osoba pogođenih ratom
U radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog m...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307207/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Ljetopis socijalnog rada 14 (2007), 3 ; str. 505-526 |
Glavni autori: | Ajduković, Dean (-), Kraljević, Radojka (Author), Penić, Sandra |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
Elektronička verzija članka |
LEADER | 02679naa a2200277uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2007 xx hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)336566 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Ajduković, Dean |9 396 | |
245 | 1 | 0 | |a Kvaliteta života osoba pogođenih ratom / |c Ajduković, Dean ; Kraljević, Radojka ; Penić, Sandra. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Quality of life of people affected by war | |
300 | |a 505-526 |f str. | ||
363 | |a 14 |b 3 |i 2007 | ||
520 | |a U radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog mentalnog zdravlja objašnjenju kvalitete života ovih ljudi. Podaci su prikupljeni strukturiranim intervjuom na reprezentativnom uzorku odraslih u dobi od 18 do 65 godina (N=454) u dvije županije. Više od jedne trećine sudionika (36, 1%) je zadovoljilo kriterij za jedan ili više mentalno-zdravstveni poremećaj. Utvrđeno je da osobe bez dijagnoze imaju značajno višu kvalitetu života od osoba s depresijom, s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) i onih s anksioznim poremećajem. Sudionici s dijagnozama su se međusobno razlikovali tako što su oni s PTSP-om procijenili da im je fizičko i psihičko zdravlje lošije nego što su to procijenile osobe s depresijom. Od devet prediktora bolje kvalitete života su se u hijerarhijskoj analizi značajnim pokazali samo manja depresivnost i bolji ekonomski status, dok izloženost traumatizaciji, sociodemografske varijable, anksioznost i posttraumatske smetnje nisu bili prediktivne kad su u analizu uzeti svi prediktori. Dugotrajni loši uvjeti života u poslijeratnim zajednicama vjerojatno pridonose razvoju psihičkih smetnji koje su potencirane smanjenim kapacitetom za suočavanje populacije koja je proživjela rat što se odražava na lošoj kvaliteti života tih ljudi. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301422-1418 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.06 | ||
693 | |a Traumatizacija, kvaliteta života ratnih stradalnika, mentalno zdravlje |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Traumatization, quality of life of victims of war, mental health |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |a Kraljević, Radojka |4 aut | |
700 | 1 | |a Penić, Sandra |4 aut | |
773 | 0 | |t Ljetopis socijalnog rada |x 1846-5412 |g 14 (2007), 3 ; str. 505-526 |w ffzg.(HR-ZaFF)284460 | |
856 | |u http://hrcak.srce.hr/file/29432 |y Elektronička verzija članka | ||
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
962 | |w WOS:000257194500001 | ||
999 | |c 307207 |d 307205 |