Kvaliteta života osoba pogođenih ratom

U radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog m...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307207/Details
Matična publikacija: Ljetopis socijalnog rada
14 (2007), 3 ; str. 505-526
Glavni autori: Ajduković, Dean (-), Kraljević, Radojka (Author), Penić, Sandra
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 02679naa a2200277uu 4500
008 131105s2007 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)336566 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Ajduković, Dean  |9 396 
245 1 0 |a Kvaliteta života osoba pogođenih ratom /  |c Ajduković, Dean ; Kraljević, Radojka ; Penić, Sandra. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Quality of life of people affected by war 
300 |a 505-526  |f str. 
363 |a 14  |b 3  |i 2007 
520 |a U radu se uspoređuje kvaliteta života dvije skupine ljudi koji žive u područjima pogođenima ratom: osobe koje zadovoljavaju dijagnostički kriterij psihičkog poremećaja i osobe koje vjerojatno nemaju psihički poremećaj. Proučavan je i doprinos traumatizacije, sociodemografskih obilježja i aktualnog mentalnog zdravlja objašnjenju kvalitete života ovih ljudi. Podaci su prikupljeni strukturiranim intervjuom na reprezentativnom uzorku odraslih u dobi od 18 do 65 godina (N=454) u dvije županije. Više od jedne trećine sudionika (36, 1%) je zadovoljilo kriterij za jedan ili više mentalno-zdravstveni poremećaj. Utvrđeno je da osobe bez dijagnoze imaju značajno višu kvalitetu života od osoba s depresijom, s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) i onih s anksioznim poremećajem. Sudionici s dijagnozama su se međusobno razlikovali tako što su oni s PTSP-om procijenili da im je fizičko i psihičko zdravlje lošije nego što su to procijenile osobe s depresijom. Od devet prediktora bolje kvalitete života su se u hijerarhijskoj analizi značajnim pokazali samo manja depresivnost i bolji ekonomski status, dok izloženost traumatizaciji, sociodemografske varijable, anksioznost i posttraumatske smetnje nisu bili prediktivne kad su u analizu uzeti svi prediktori. Dugotrajni loši uvjeti života u poslijeratnim zajednicama vjerojatno pridonose razvoju psihičkih smetnji koje su potencirane smanjenim kapacitetom za suočavanje populacije koja je proživjela rat što se odražava na lošoj kvaliteti života tih ljudi. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301422-1418 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a Traumatizacija, kvaliteta života ratnih stradalnika, mentalno zdravlje  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Traumatization, quality of life of victims of war, mental health  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Kraljević, Radojka  |4 aut 
700 1 |a Penić, Sandra  |4 aut 
773 0 |t Ljetopis socijalnog rada  |x 1846-5412  |g 14 (2007), 3 ; str. 505-526  |w ffzg.(HR-ZaFF)284460 
856 |u http://hrcak.srce.hr/file/29432  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |w WOS:000257194500001 
999 |c 307207  |d 307205