Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću
Kao izvor za proučavanje kulture knjige i čitanja u ranonovovjekovnom Dubrovniku u ovom su radu poslužila tri pisma što ih je dubrovački latinist Ilija Crijević (1463-1520) uputio svojemu prijatelju Marinu Buniću (?-1540). Radi ocrtavanja okolnosti njihova nastanka ukratko se prikazuje povijesni kon...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307289/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Colloquia Maruliana XXI (2012), str. 69-88 |
| Glavni autor: | Bratičević, Irena (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Online pristup: |
Članak na Hrčku. |
| LEADER | 02746naa a2200265uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20161219101644.0 | ||
| 008 | 131105s2012 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 1332-3431 | ||
| 035 | |a (CROSBI)342045 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 468 |a Bratičević, Irena | |
| 245 | 1 | 0 | |a Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću / |c Irena Bratičević. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The book and reading in Ilija Crijević's letters to Marin Bunić | |
| 300 | |a 69-88 |f str. | ||
| 363 | |a XXI |i 2012 | ||
| 520 | |a Kao izvor za proučavanje kulture knjige i čitanja u ranonovovjekovnom Dubrovniku u ovom su radu poslužila tri pisma što ih je dubrovački latinist Ilija Crijević (1463-1520) uputio svojemu prijatelju Marinu Buniću (?-1540). Radi ocrtavanja okolnosti njihova nastanka ukratko se prikazuje povijesni kontekst i donose dosad nepoznati biografski podaci o Crijevićevu adresatu. Prvo pismo (Državni arhiv Dubrovnik, Miscellanea saec. XVI., Litterae privatae, f. CCLXXXI) sačuvano je u autografu, no zbog oštećenja papira tekst nije čitljiv u cijelosti. Nije datirano, a vjerojatno je nastalo 1504. ili 1512., kad se Bunić nalazio na dužnosti kaštelana u Stonu. U njemu se ističe autorovo šaljivo-parodično kontrastiranje nezavidne vojničke situacije s jedne i prirodnih bogatstava što ih pruža ladanjska knežija s druge strane, zasnovano na reminiscencijama iz antičke lektire koje svjedoče o Crijevićevoj učenosti i humanističkoj naobrazbi. Ostala su dva pisma, sačuvana samo u prijepisu Ivana Marije Matijaševića (rkp. 433 Arhiva Male braće u Dubrovniku), bila poslana Buniću u Veneciju. Ono iz 1506., na čijem se početku autor također služi citatom iz klasičnoga teksta, iz Ovidijevih Heroida, dokument je humanističkoga prijateljstva, u kojem važnu ulogu igra i knjiga kao zajedničko dobro. Treće, najkraće pismo prikazuje putove kojima se odvija razmjena tekstova među humanistima. Nije datirano, ali bi se, ako je u njemu riječ o posudbi tiskane, a ne rukopisne knjige talijanskoga pjesnika Giustola, moglo pretpostaviti da nije nastalo prije 1510. Crijevićeva se pisma Buniću u dodatku radu objavljuju prvi put. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300637-0636 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a Ilija Crijević, Marin Bunić, humanistička epistolografija, povijest knjige, čitanje u humanizmu |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Ilija Crijević, Marin Bunić, Humanist epistolography, history of the book, Humanist reading |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Colloquia Maruliana |x 1332-3431 |g XXI (2012), str. 69-88 | |
| 856 | |u http://hrcak.srce.hr/file/119223 |z Članak na Hrčku. | ||
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 307289 |d 307287 | ||