Globalizacija i građansko-državljanska prava
Rad čitatelja prvo uvodi u ključne aspekte rasprave o globalizaciji i njihove kontroverzije, a potom se bavi pitanjem krize nacionalnog modela građanskoga državljanstva (citizenship). Od 1999-ih vode se rasprave između zastupnika dvije suprotstavljene teze. Po jednoj, unatoč globalizacijskim promjen...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307534/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Politička misao : Croatian Political Science Review 45 (2008), 1 ; str. 71-92 |
Glavni autor: | Mesić, Milan, sociolog (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
http://bib.irb.hr/datoteka/365394.globalne_migracije.gif |
LEADER | 02863naa a2200265uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2008 xx hrv|d | ||
022 | |a 0032-3241 | ||
035 | |a (CROSBI)365394 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 587 |a Mesić, Milan, |c sociolog | |
245 | 1 | 0 | |a Globalizacija i građansko-državljanska prava / |c Mesić, Milan. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Globalization and citizenship rights | |
300 | |a 71-92 |f str. | ||
363 | |a 45 |b 1 |i 2008 | ||
520 | |a Rad čitatelja prvo uvodi u ključne aspekte rasprave o globalizaciji i njihove kontroverzije, a potom se bavi pitanjem krize nacionalnog modela građanskoga državljanstva (citizenship). Od 1999-ih vode se rasprave između zastupnika dvije suprotstavljene teze. Po jednoj, unatoč globalizacijskim promjenama u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi društva, nacionalno državljanstvo pokazalo se uvelike rezistentnim, pa čak i sposobnim za revitalizaciju. Više se, barem 1999-ih javilo istraživača, koji dokazuju da se u novije vrijeme identitet neke osobe, kao člana neke nacionalne zajednice, postupno razdvajao od njezinih ljudskih i civilnih prava. To je dovelo do ustanovljenja alternativnog 'postnacionalnog modela članstva': pojedinačnih i grupnih prava koja ne ovise o državljanstvu. Prema toj tezi nacionalne države pretrpjele su fundamentalne transformacije, i postale instrumenti za implementiranje međunarodnih konvencija i normi o ljudskim pravima, kao eminentno osobnim a ne državljanskim pravima. Ima i pokušaja pomirenja ovih suprotstavljenih pozicija. Takvi autori priznaju ozbiljnost izazova konvencionalnom nacionalnom modulu građanskoga državljanstva, ali dokazuju da su ti procesi i dalje prvenstveno unutarnja stvar liberalnih demokracija. Neki najnoviji radovi nastoje izaći izvan uskih i isključivih konceptualnih okvira nacionalne države i postnacionalnog članstva, pokušavajući objasniti upravo proturječne procese promjena u konstituciji građansko državljanskih prava. Predlažu se i novi koncepti državljanstva kao odgovora na izazove globalizacije i međunarodnih migracija – kao što je multikulturalni ili supranacionalni. Napokon, postmoderni pisci govore o postmodernom ili kozmopolitskom građanstvu, koje nije više neposredno vezano uz nacionalnu državu. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301180-1188 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.03 | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a građansko-državljanstvo ; građanstvo ; državljanstvo ; prava ; globalizacija ; nacionalna država |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a citizenship: rights ; globalization ; national state |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Politička misao : Croatian Political Science Review |x 0032-3241 |g 45 (2008), 1 ; str. 71-92 | |
856 | |u http://bib.irb.hr/datoteka/365394.globalne_migracije.gif | ||
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 307534 |d 307532 |