Naziv "hrvatski" u ruskome kontekstu
Pojam hrvatski se u ovome se izlaganju promatra unutar ruskoga konteksta, odnosno konteksta ruske državne politike, internetske i znanstvene literature (uključujući i sveučilišnu, nepisanu, situaciju). Ruska znanstvena literatura pojam hrvatski gotovo isključivo vezuje uz pojam srpski u kovanicama s...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307562/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Fluminensia : časopis za filološka istraživanja 20 (2008), 1 ; str. 61-72 |
| Glavni autor: | Čelić, Željka (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02318naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2008 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0353-4642 | ||
| 035 | |a (CROSBI)369513 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 963 |a Čelić, Željka | |
| 245 | 1 | 0 | |a Naziv "hrvatski" u ruskome kontekstu / |c Čelić, Željka. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Term "Croatian" Considered in Russian Context | |
| 300 | |a 61-72 |f str. | ||
| 363 | |a 20 |b 1 |i 2008 | ||
| 520 | |a Pojam hrvatski se u ovome se izlaganju promatra unutar ruskoga konteksta, odnosno konteksta ruske državne politike, internetske i znanstvene literature (uključujući i sveučilišnu, nepisanu, situaciju). Ruska znanstvena literatura pojam hrvatski gotovo isključivo vezuje uz pojam srpski u kovanicama srpskohrvatski (serbo-horvatskij, serbsko-horvatskij). Za takav stav u periodu devedesetih godina prošloga stoljeća postoji politička opravdanost, no stav je to predstavljen i u literaturi 21.-oga stoljeća. Pitanje je, istovremeno, političko, jezično i sociološko – koji je razlog takvoga konteksta u koji se smješta hrvatski jezik sada, kada za takav način predstavljanja hrvatskoga jezika nema argumenata, osobito ako je, primjerice, slovačkomu, politički utemeljeno i jezično opravdano, dopuštena samosvojnost u odnosu na češki, ukrajinskomu (nekad maloruskomu) – u odnosu na ruski, ili uvjerljivije – u odnosu na bjeloruski kojemu se, kao književnomu jeziku, početak smješta tek u 1905. godinu. Naziv hrvatski samostalno se, i u novijim udžbenicima, veže uz pojam tla, države, nacije, ali ne i jezika. I, premda se, zbog političke situacije danas, priznaje potreba postojanja hrvatskoga jezika bez srpskoga odraza u ogledalu, termin srpskohrvatski ostaje. Stoga se ovaj rad, kroz povijesni pregled, osvrće na odnos ruske filologije 19., 20. i 21. stoljeća prema hrvatskomu jeziku, uključujući i donositelje hrvatskoga jezika na rusko tlo – Jurja Križanića i Vatroslava Jagića. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300869-0791 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a pojam |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a term |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Fluminensia : časopis za filološka istraživanja |x 0353-4642 |g 20 (2008), 1 ; str. 61-72 | |
| 942 | |c CLA |u 2 |z Ostalo - pregledni rad |t 1.02 | ||
| 999 | |c 307562 |d 307560 | ||