Koartikulacijski pritisak i koartikulacijski otpor: ultrazvučno istraživanje

Novi koartikulacijski modeli mogu se podijeliti u dvije velike skupine: 1. modeli koji pretpostavljaju da su fonološka obilježja temeljne jedinice govorne proizvodnje (npr. feature spreading theory, window model of coarticulation) i 2. modeli koji polaze od gesta (artikulacijskih struktura) kao teme...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307669/Details
Matična publikacija: Govor : časopis za fonetiku
25 (2008), 2 ; str. 171-188
Glavni autori: Liker, Marko (-), Carović, Ines (Author), Horga, Damir
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://fonet.ffzg.hr/govor/index.php/govor
LEADER 02994naa a2200277uu 4500
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 0352-7565 
035 |a (CROSBI)382897 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 406  |a Liker, Marko 
245 1 0 |a Koartikulacijski pritisak i koartikulacijski otpor: ultrazvučno istraživanje /  |c Liker, Marko ; Horga, Damir ; Šafarić, Ines. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Coarticulatory pressure and coarticulatory resistance: an ultrasound study 
300 |a 171-188  |f str. 
363 |a 25  |b 2  |i 2008 
520 |a Novi koartikulacijski modeli mogu se podijeliti u dvije velike skupine: 1. modeli koji pretpostavljaju da su fonološka obilježja temeljne jedinice govorne proizvodnje (npr. feature spreading theory, window model of coarticulation) i 2. modeli koji polaze od gesta (artikulacijskih struktura) kao temeljnih jedinica govora (npr. articulatory phonology, degree of articulatory resistance theory). Obje skupine modela podjednako uspješno predviđaju neke koartikulacijske događaje, a kod drugih predviđaju različite rezultate za istu artikulacijsku strukturu. Prvi cilj rada bio je testirati mogućnosti ultrazvuka kao fiziološke metode istraživanja artikulacije. Drugi cilj ovog rada bio je istražiti koja od dvije skupine koartikulacijskih teorija uspješnije predviđa ponašanje leđa jezika za trajanja neleđnog glasnika između dva visoka vokala (npr. leđa jezika u beznačenjskoj riječi /upu/). Govorni materijal sastojao se od 8 beznačenjskih riječi strukture VCV pri čemu je V = /u/, /a/, a C = /p/, /t/, /n/ i /m/. Dva govornika hrvatskog jezika zdravog govornog i slušnog statusa snimljena su akustičkim i ultrazvučnim kanalom. Segmentacija i označavanje (anotacija) ultrazvučnog signala izvršena je programom Ultra-CATS, a sinkronizacija akustičkog i ultrazvučnog signala potvrđena je programom Praat. Rezultati su pokazali da prva skupina koartikulacijskih modela ne predviđa uspješno koartikulaciju neleđnog konsonanta između dva visoka vokala. Štoviše, ti pomaci su različiti za različite skupine neleđnih konsonanata, što također nije objašnjeno prvom skupinom modela. Druga skupina modela uspješnije predviđa rezultate dobivene ovim istraživanjem. U radu se raspravlja o mogućim implikacijama ovakvih rezulatata na fonetska i fonološka objašnjenja koartikulacije. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-0785 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a govorna proizvodnja, koartikulacija, ultrazvučno mjerenje pokreta jezika, artikulacija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a speech production, coarticulation, ultrasound imaging of tongue movements, articulation  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Govor : časopis za fonetiku  |x 0352-7565  |g 25 (2008), 2 ; str. 171-188 
700 1 |9 419  |a Carović, Ines  |4 aut 
700 1 |9 420  |a Horga, Damir  |4 aut 
856 |u http://fonet.ffzg.hr/govor/index.php/govor 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307669  |d 307667