Iso Kršnjavi i opremanje đakovačke katedrale

Utjecaj prvog hrvatskog školovanog povjesničara umjetnosti Ise Kršnjavog na đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera u pojedinim pitanjima opremanja đakovačke katedrale, najveće sakralne novogradnje hrvatskog historicizma bio je vrlo velik. Njihovo intenzivno druženje započinje krajem 1874. godi...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307684/Details
Matična publikacija: Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
26 (2008), str. 195-219
Glavni autor: Damjanović, Dragan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53514
LEADER 03709naa a2200277uu 4500
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 1330-7134 
035 |a (CROSBI)385407 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 324  |a Damjanović, Dragan 
245 1 0 |a Iso Kršnjavi i opremanje đakovačke katedrale /  |c Damjanović, Dragan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Iso Kršnjavi and the Equipping of Djakovo Cathedral 
300 |a 195-219  |f str. 
363 |a 26  |i 2008 
520 |a Utjecaj prvog hrvatskog školovanog povjesničara umjetnosti Ise Kršnjavog na đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera u pojedinim pitanjima opremanja đakovačke katedrale, najveće sakralne novogradnje hrvatskog historicizma bio je vrlo velik. Njihovo intenzivno druženje započinje krajem 1874. godine u Rimu i nastavlja se sve do 1884. godine, kada će zbog političkih okolnosti i pristajanja Kršnjavog uz novu vladu bana Khuena Hedervaryja prekinuti sve odnose. Kako je arhitektura đakovačke katedrale do sredine sedamdesetih godina uglavnom bila završena Kršnjavi je mogao utjecati na biskupa samo u pitanjima unutrašnjeg uređenja ove građevine. Pokazao se ponajprije kao uporni zagovornik zapošljavanja slavenskih i hrvatskih umjetnika na katedrali: kipara Ivana Rendića i Josipa Plančića, te slikara Ferde Kikereca, Vojtěcha Hynaisa, Henrika Siemiradskog, Jaroslava Čermaka, Jana Matejka, te Wilhelma Kotarbinskog (a pri tom nije zaboravio ni sebe), zatim kao izvrstan posrednik između biskupa i kruga austrijskih arhitekata i umjetnika koji su tada radili za Đakovo (Friedricha Schmidta, Hermana Bolléa i Georga Feuersteina), te kao ključna osoba koja je popularizirala Strossmayerov poduhvat kroz dnevnu i stručnu štampu, kako na hrvatskom, tako i na njemačkom govornom području. U pojedinim je svojim nastojanjima imao stanovitog uspjeha (npr. u preporučivanju kipara), u pojedinima pak nije (kao npr. u preporučivanju slavenskih slikara). Spomenuti slavenski slikari Strossmayeru nisu odgovarali svojim stilskim pristupom koji je proizlazio iz akademskog realizma, tako da je prepustio izvedbu cjelokupnog zidnog oslika svoje katedralne crkve rimskim slikarima njemačkog porijekla ocu i sinu Alexanderu Maximillianu i Ludovicu Seitzu, koji su se oslanjali na nazarensku tradiciju. U nastojanju da zaposli pojedine umjetnike na đakovačkoj katedrali Kršnjavi je vidio priliku poticanja „ obnove“ , odnosno procvata hrvatske umjetnosti, na kojoj će raditi i kasnije kada postane Predstojnik (ministar) Odjela za bogoštovlje i nastavu hrvatske Zemaljske vlade. Najveći uspjeh koji je postigao vezano za rad na đakovačkoj katedrali svakako predstavlja dovođenje arhitekta Hermana Bolléa, jednog od suradnika Friedricha Schmidta, u Zagreb, koji će kasnije odigrati ključnu ulogu u širenju neogotike u Hrvatskoj, te u utemeljenju Obrtne škole. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 2.01 
690 |a 6.04 
690 |a 6.05 
693 |a Josip Juraj Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé, Friedrich von Schmidt, Alexander Maximillian Seitz, Ludovico Seitz, đakovačka katedrala, historicizam  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Josip Juraj Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé, Friedrich von Schmidt, Alexander Maximillian Seitz, Ludovico Seitz, Djakovo cathedral, Historicism  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  |x 1330-7134  |g 26 (2008), str. 195-219 
856 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53514 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307684  |d 307682