"Pedagogije ženskog" u Zajedničkoj kupki Ranka Marinkovića
Tekst nudi analizu » odgojne« tematike u Marinkovićevim romanima Zajednička kupka i Never more te filmu Nikad nedjeljom Julesa Dassina, i to na trima razinama. Prva se razina tiče motiva odgojno-obrazovnog djelovanja muških likova na ženske: u Zajedničkoj kupki sudac svojoj ženi pripovijeda poučne p...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307705/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti LII (2008), 1-2 ; 37-68 |
| Glavni autor: | Grdešić, Maša (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02520naa a2200205uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20160219143233.0 | ||
| 008 | 131105s2008 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0503-1583 | ||
| 035 | |a (CROSBI)388249 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 682 |a Grdešić, Maša | |
| 245 | 1 | 0 | |a "Pedagogije ženskog" u Zajedničkoj kupki Ranka Marinkovića / |c Grdešić, Maša. |
| 773 | 0 | |t Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti |x 0503-1583 |g LII (2008), 1-2 ; 37-68 | |
| 942 | |c CLA | ||
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a "Pedagogies of the feminine" in Ranko Marinković's Zajednička kupka | |
| 520 | |a Tekst nudi analizu » odgojne« tematike u Marinkovićevim romanima Zajednička kupka i Never more te filmu Nikad nedjeljom Julesa Dassina, i to na trima razinama. Prva se razina tiče motiva odgojno-obrazovnog djelovanja muških likova na ženske: u Zajedničkoj kupki sudac svojoj ženi pripovijeda poučne priče jer želi na nju moralno djelovati, u Never moreu glavni junak Bartol neobrazovanoj djevojci Iti pripovijeda grčke mitove kao » ženske priče« , a u filmu američki intelektualac Homer namjerava obrazovati i preodgojiti glavnu junakinju, prostitutku Illiju. Neobrazovanost ženskih likova pritom se očituje u načinu na koji pristupaju književnim, odnosno pripovjednim tekstovima. Smatram da bi se različiti pristupi pričama u romanima i filmu mogli interpretirati pomoću sljedećih pojmovnih parova, koji do određene mjere odgovaraju podjeli na » muški« i » ženski« pristup: Bitijeve podjele čitatelja na » potrošače« i » estetike« (prema Marinkoviću), » uživatelje« i » suce« (prema Goetheu), promatrače prvog i drugog reda (prema Luhmannu), kao i Girardova razlikovanja između » romantične laži« i » romaneskne istine« . Druga se razina analize » odgojne« tematike odnosi na problematiku ženske popularne kulture, odnosno » ženskih žanrova« . Budući da se u Never moreu mit o Antigoni sasvim jasno svodi na » pričicu za djevice« , tj. » žensku priču« , bila mi je namjera povući paralelu između odgojnog djelovanja muških likova na ženske i načina na koji feminističke teoretičarke pokušavaju djelovati na svijest tzv. običnih žena, običnih čitateljica. Treća razina analize spomenutim odgojnim pričama pridružuje i onu o književnoj teoriji koja za sebe zadržava pravo na konačno, ispravno čitanje nekog teksta. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-0000000-0744 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 999 | |c 307705 |d 307703 | ||