Život i djelo antikvara Ivana Josipa Pavlovića-Lučića

U članku se donose biografski podaci o Ivanu Josipu Pavloviću-Lučiću (1755.-1818.), svećeniku i antikvaru iz Makarske. Tekst je podijeljen u dva dijela: u prvom se daje opsežna rekonstrukcija njegova života i djela, a u drugom se prikazuju njegova tiskana antikvarna djela. Pored brojnih publikacija...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307714/Details
Matična publikacija: Peristil
51 (2008), str. 47-70
Glavni autor: Špikić, Marko (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03482naa a2200241uu 4500
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 0553-6707 
035 |a (CROSBI)389201 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 422  |a Špikić, Marko 
245 1 0 |a Život i djelo antikvara Ivana Josipa Pavlovića-Lučića /  |c Špikić, Marko. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Life and Career of Ivan Josip Pavlović-Lučić, Antiquarian 
300 |a 47-70  |f str. 
363 |a 51  |i 2008 
520 |a U članku se donose biografski podaci o Ivanu Josipu Pavloviću-Lučiću (1755.-1818.), svećeniku i antikvaru iz Makarske. Tekst je podijeljen u dva dijela: u prvom se daje opsežna rekonstrukcija njegova života i djela, a u drugom se prikazuju njegova tiskana antikvarna djela. Pored brojnih publikacija iz moralne teologije, pisca valja pamtiti i kao najvažnijeg antikvarnog pisca druge polovice 18. i prve četvrtine 19. stoljeća u Dalmaciji. Njegovi tekstovi Marmora macarensia (koji je doživio nekoliko nadopuna od 1789. do 1810.), De supplicio aedificiorum sub Diocletiano Imperatore iz 1796., Marmora traguriensia iz 1811. i Romanarum antiquitatum analecta iz 1813. godine obilježili su razvitak kulta antičkih spomenika u pokrajini. Moralist i konzervativni crkveni dogmatik, Pavlović-Lučić je u tekstu prikazan i kao entuzijast za starine koji je izašao iz okvira kabinetskog istraživanja zavičajne kulturne historije. Kada se njegovo djelovanje stavi u kontekst antikvarnih i historijskih studija o Dalmaciji u 18. stoljeću (Fischer von Erlach, Farlati, Assemani, Bomman, Michieli-Vitturi, Nutrizio Grisogono, Bajamonti), vidi se da je počeo pratiti Winckelmannova načela izravnog očevida u istraživanju materijalne kulturne baštine. Pored toga, svojim je istraživačkim radom podupro i sabiračku kulturu svoga doba, čuvajući brojne arheološke nalaze u svom makarskom domu. Pavlović-Lučić je među prvima počeo uklapati arheološke nalaze u problemske tekstove o starinama, kako je slučaj kod De supplicio aedificiorum, u kojem su kronološkim redom prikazane građevine za smaknuća kršćana podignute pod carem Dioklecijanom. Pisac je u tekstovima istodobno dao kroniku arheoloških nalaza u srednjoj i južnoj Dalmaciji, osudu razaranja te interpretaciju i klasifikaciju skupina iskopanih epigrafskih i numizmatičkih predmeta. U Marmora macarensia je prikazao nalaze u Makarskoj biskupiji, koji su se s vremenom umnožavali. U djelu Marmora traguriensia je prikazao privatnu epigrafsku zbirku trogirskog antikvara i političara Ivana Luke Garagnina, a u Romanarum antiquitatum analecta je dao pregled nalaza iz 1811. i 1812. od antičke Salone kraj Splita do Narone kraj Vida. Sva se djela zbog povijesne važnosti i novih interpretacijskih postupaka, , ali i zbog povećanja senzibiliteta Dalmatinaca toga doba prema antičkoj baštini, shvaćaju kao anticipacija historijskih radova pisaca hrvatskog Narodnog preporoda. U tom se smislu mogu uzeti i kao važni dokumenti pretpovijesti hrvatske povijesti umjetnosti. 
536 |a Projekt MZOS  |f 13010801075 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a Pavlović-Lučić, Dalmacija, Makarska, epigrafika, arheologija, povijest umjetnosti  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Pavlović-Lučić, Dalmatia, Makarska, epigraphy, archaeology, art history  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Peristil  |x 0553-6707  |g 51 (2008), str. 47-70 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307714  |d 307712