Interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma
Interkulturalni odgoj i obrazovanje, odnosno interkulturalno učenje, podrazumijeva puno više od jednostavnog postojanja svjesnosti o različitosti. Činjenica je da smo svi različiti. Interkulturalno učenje znači i multikulturalno društvo u okvirima interkulturalnog područja učenja u kojem će se kompe...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307768/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Pedagogijska istraživanja 2 (2008), str. 197-208 |
Glavni autori: | Hrvatić, Neven (-), Sablić, Marija (Author) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03021naa a2200277uu 4500 | ||
---|---|---|---|
005 | 20131205155122.0 | ||
008 | 131105s2008 xx hrv|d | ||
022 | |a 1334-7888 | ||
035 | |a (CROSBI)392483 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 589 |a Hrvatić, Neven | |
245 | 1 | 0 | |a Interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma / |c Neven Hrvatić ; Marija Sablić. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Intercultural Elements in the National Curriculum | |
300 | |a 197-208 |f str. | ||
363 | |a 2 |i 2008 | ||
520 | |a Interkulturalni odgoj i obrazovanje, odnosno interkulturalno učenje, podrazumijeva puno više od jednostavnog postojanja svjesnosti o različitosti. Činjenica je da smo svi različiti. Interkulturalno učenje znači i multikulturalno društvo u okvirima interkulturalnog područja učenja u kojem će se kompetencije temeljiti na otvorenosti, poštivanju i prihvaćenosti. U strukturiranju nacionalnog kurikuluma multukulturalno okružje jedna je od temeljnih odrednica. Definiranje važnih kurikulumskih sastavnica ovisit će i od interkulturalnih predispozicija učenika (pravo na različitost, pridonosi ostvarivanju jednakih mogućnosti i priprema za zajednički život u demokratskom društvu). Interkulturalni kurikulum temelji se na stečenim iskustvima učenika - znanjima, sposobnostima, vrijednostima i stavovima, a obuhvaća više komplementarnih dimenzija: kulturalnu (sposobnost interkulturalne komunikacije na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou), društvenu (suodnos u procesu poštivanja ljudskih prava, individualne i društvene odgovornosti i socijalne pravde - funkcije obitelji, poticanje suradnje, sudjelovanje u javnom životu), gospodarsku (osposobljavanje učenika za različite radne uloge i odgovornu potrošnju) i okolinsku (priprema za donošenje strateških odluka prema održivom razvoju). Kurikularni pristup pretpostavlja proces podložan stalnim promjenama u suglasju s postmodernom orijentacijom otvorenog odgoja, gdje škola prestaje biti samo mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja, već kontinuiranog "učenja" (su)života, suradnje, tolerancije, ravnopravnosti, u kojem neposredno sudjeluju učenici, učitelji, roditelji i okružje. Interkulturalni kurikulum stoga valja koncipirati prema boljem upoznavanju sebe, potom drugih, otkrivanju sličnosti i razlika, sagledavnju predrasuda te ostvarivanju zajedničkih ciljeva kroz suradnju. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301761-1769 | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 245-1221170-1041 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.07 | ||
693 | |a interkulturalizam, interkulturalni odgoj i obrazovanje, kurikulum, nacionalni kurikulum, interkulturalni kurikulum |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a interculturalism, intercultural child rearing and education, curriculum, national curriculum, intercultural curriculum |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |a Sablić, Marija |4 aut | |
773 | 0 | |t Pedagogijska istraživanja |x 1334-7888 |g 2 (2008), str. 197-208 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 307768 |d 307766 |