Božidarevićev Triptih obitelji Bundićā i ikonografija Marije u Suncu

Božidarevićev Triptih obitelji Bundićā i ikonografija Marije u Suncu Triptih Nikole Božidarevića (Kotor ? oko 1460. – Dubrovnik 1518.) Bogorodica s Djetetom, sv. Vlaho, sv. Pavao, sv. Toma Akvinski i sv. Augustin, u Zbirci dominikanskoga samostana u Dubrovniku, najranije je sačuva...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307791/Details
Matična publikacija: Radovi Instituta za povijest umjetnosti
XXXI. (2007.), str. 73-79
Glavni autor: Cvetnić, Sanja (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R31/pdf/bozidarevicev-triptih.pdf
LEADER 03433naa a2200253uu 4500
008 131105s2007 xx hrv|d
022 |a 0350-3437 
035 |a (CROSBI)396176 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cvetnić, Sanja 
245 1 0 |a Božidarevićev Triptih obitelji Bundićā i ikonografija Marije u Suncu /  |c Cvetnić, Sanja. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The Triptych of the Bundić Family by Nikola Božidarević and the Iconography of Mary in the Sun 
300 |a 73-79  |f str. 
363 |a XXXI.  |i 2007. 
520 |a Božidarevićev Triptih obitelji Bundićā i ikonografija Marije u Suncu Triptih Nikole Božidarevića (Kotor ? oko 1460. – Dubrovnik 1518.) Bogorodica s Djetetom, sv. Vlaho, sv. Pavao, sv. Toma Akvinski i sv. Augustin, u Zbirci dominikanskoga samostana u Dubrovniku, najranije je sačuvano slikarevo djelo. Prema izgledu dubrovačkih utvrda na modelu grada u ruci sv. Vlaha nastalo je prije 1502.-1508. godine. Triptih se izvorno nalazio u kapeli obitelji Bundićā (de Bonda), po kojoj je poznat kao Triptih obitelji Bundićā . Bogorodica u središnjem polju često je u literaturi imenovana kao ikonografski tip Bezgrješnoga začeća zbog ikonografskoga opisa Apokaliptične žene. Ikonografija Bezgrješne tako se uobičajila poslije, u kasnom XVI. i XVII. stoljeću i to poglavito u franjevačkim ambijentima, ali u dominikanskoj crkvi u vrijeme nastanka Božidarevićeve slike pobožnost Bezgrješnoj nije očekivana. Oko 1500. godine još se nisu stišale dispute imakulista i makulista, od kojih su ovi posljednji uglavnom u redovima dominikanaca, a službeno prihvaćanje blagdana Bezgrješne i njezino uvođenje u kalendar Opće crkve proglasio je tek papa Pio IX. 1854. godine. Na Triptihu obitelji Bundićā prikazani su i vodeći makulistički autoriteti: sv. Toma Akvinski, sv. Augustin i sv. Pavao apostol. U vrijeme kada Božidarevićeva slika nastaje, opis Bogorodice kao Apokaliptične žene mogao bi se povezati s iznimno popularnom molitvom Ave, Sanctissima Maria mater Dei uz koju je papa Sikst IV. (1471.-1484.) proglasio oprost od jedanaest tisuća godina za one koji ju izmole pred slikom Maria in Sole (Marije u Suncu). S obzirom da je Božidarevićeva Bogorodica prikazana sa sunčanim diskom sa zrakama u njemu i iza, na zlatnoj pozadini, mogla je zadovoljiti papin zahtjev. Osim toga, na Božidarevićevoj slici u Marijinu svetokrugu ispisan je Marijin naslov istovjetan početku papine molitve: MARIA MATER SANCT[IS]S[IMA], a na drugim sačuvanim njegovim slikama imenovana je VIRGINIS MARIA (Lopud), VIRGINIS MARIE (Dubrovnik) ili VIERGO MARIA (Danče), što podržava uvjerenje da se radi o ikonografskom tipu Marije u Suncu, vezanom uz papin oprost i slavnu molitvu koja se raširila Europom oko 1500. godine. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1012654-1073 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a Nikola Božidarević, slikarstvo, XVI. st., ikonografija, dominikanci, Marija u Suncu, Bezgrješno začeće  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Nikola Božidarević, painting, 16th cetnury, iconography, Dominican Friars, Virgin in the Sun, Immaculate conception  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Radovi Instituta za povijest umjetnosti  |x 0350-3437  |g XXXI. (2007.), str. 73-79 
856 |u http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R31/pdf/bozidarevicev-triptih.pdf 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307791  |d 307789