Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj
Transseksualne osobe karakterizira dubok i trajan osjećaj nesklada između anatomije (spolno određenog tijela) i poimanja sebe kao muškarca ili žene. Etiologija transseksualnosti je još uvijek nerazjašnjena, iako postoje naznake kako se radi o biološki uvjetovanom poremećaju čemu u prilog govore dvij...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307930/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Socijalna psihijatrija 36 (2008), 3 ; str. 116-124 |
Glavni autor: | Jokić-Begić, Nataša (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03245naa a2200253uu 4500 | ||
---|---|---|---|
005 | 20160815030822.0 | ||
008 | 131105s2008 xx hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)406291 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 713 |a Jokić-Begić, Nataša | |
245 | 1 | 0 | |a Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj / |c Jokić-Begić, Nataša. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Psychosocial characteristics of transexual subjects in Croatia | |
300 | |a 116-124 |f str. | ||
363 | |a 36 |b 3 |i 2008 | ||
520 | |a Transseksualne osobe karakterizira dubok i trajan osjećaj nesklada između anatomije (spolno određenog tijela) i poimanja sebe kao muškarca ili žene. Etiologija transseksualnosti je još uvijek nerazjašnjena, iako postoje naznake kako se radi o biološki uvjetovanom poremećaju čemu u prilog govore dvije činjenice: (i) pojavljuje se u svim društvima i kulturama ; (ii) većina transseksualnih osoba već od najranijeg djetinjstva pokazuje neprihvaćanje spola u kojem su rođeni. Socijalni kontekst, međutim, snažno utječe na manifestaciju poremećaja, vrstu liječenja te konačni ishod. U Hrvatskoj se na transseksualnost još uvijek gleda kao na isključivo psihijatrijski poremećaj, što doprinosi stigmatizaciji. Dosadašnja praksa u nas je da su dijagnoze i upute koje su osobe s ovim poremećajem dobile više ovisile o stavovima i predrasudama liječnika i ostalih stručnjaka, nego što su bile osnovane na znanju o poremećaju. Većina transseksualnih osoba je stoga u izolaciji, skrivaju svoje poteškoće, „ čekaju da problemi sami od sebe nestanu“ . Rijetki se obraćaju za pomoć i tada najčešće stručnjacima za mentalno zdravlje. Ako se odluče za endokrinološki i/ili kirurški tretman tada to čine u susjednim zemljama. U radu su prikazane psihosocijalne karakteristike skupine transseksualnih osoba iz Hrvatske koje su se obratile za psihološku pomoć. U usporedbi s rezultatima iz drugih zemalja izdvaja se nekoliko specifičnosti: stupanj obrazovanja našeg uzorka je viši nego u ostalim zemljama, u većine je prisutan strah od razotkrivanja poremećaja, češće je odustajanje od operativnog zahvata, manja je podrška obitelji, partnera i socijalne okoline što uvjetuje iseljavanje iz zemlje nakon promjene spola. Opažene razlike bar djelomično su rezultat nedostupnosti adekvatne medicinske skrbi u Hrvatskoj, neriješene pravne problematike, negativnog stava opće populacije, ali i zdravstvenih djelatnika prema ljudima s ovim poremećajem. Potrebno je organizirati interdisciplinarni tim stručnjaka koji bi provodio sustavnu psihološku i medicinsku skrb nad ovom populacijom pacijenata u skladu sa znanstvenim nalazima i međunarodnim medicinskim standardima koji su prihvaćeni u razvijenim zemljama. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301675-1389 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.06 | ||
693 | |a transseksualnost, psihosocijalne karakteristike, Hrvatska |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a transexualism, psyhosocial charactersitics, Croatia |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Socijalna psihijatrija |x 0303-7908 |g 36 (2008), 3 ; str. 116-124 |w ffzg.(HR-ZaFF)238394 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
962 | |s 2-s2.0-54149104771 | ||
999 | |c 307930 |d 307928 |