Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj

Transseksualne osobe karakterizira dubok i trajan osjećaj nesklada između anatomije (spolno određenog tijela) i poimanja sebe kao muškarca ili žene. Etiologija transseksualnosti je još uvijek nerazjašnjena, iako postoje naznake kako se radi o biološki uvjetovanom poremećaju čemu u prilog govore dvij...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307930/Details
Matična publikacija: Socijalna psihijatrija
36 (2008), 3 ; str. 116-124
Glavni autor: Jokić-Begić, Nataša (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03245naa a2200253uu 4500
005 20160815030822.0
008 131105s2008 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)406291 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 713  |a Jokić-Begić, Nataša 
245 1 0 |a Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj /  |c Jokić-Begić, Nataša. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Psychosocial characteristics of transexual subjects in Croatia 
300 |a 116-124  |f str. 
363 |a 36  |b 3  |i 2008 
520 |a Transseksualne osobe karakterizira dubok i trajan osjećaj nesklada između anatomije (spolno određenog tijela) i poimanja sebe kao muškarca ili žene. Etiologija transseksualnosti je još uvijek nerazjašnjena, iako postoje naznake kako se radi o biološki uvjetovanom poremećaju čemu u prilog govore dvije činjenice: (i) pojavljuje se u svim društvima i kulturama ; (ii) većina transseksualnih osoba već od najranijeg djetinjstva pokazuje neprihvaćanje spola u kojem su rođeni. Socijalni kontekst, međutim, snažno utječe na manifestaciju poremećaja, vrstu liječenja te konačni ishod. U Hrvatskoj se na transseksualnost još uvijek gleda kao na isključivo psihijatrijski poremećaj, što doprinosi stigmatizaciji. Dosadašnja praksa u nas je da su dijagnoze i upute koje su osobe s ovim poremećajem dobile više ovisile o stavovima i predrasudama liječnika i ostalih stručnjaka, nego što su bile osnovane na znanju o poremećaju. Većina transseksualnih osoba je stoga u izolaciji, skrivaju svoje poteškoće, „ čekaju da problemi sami od sebe nestanu“ . Rijetki se obraćaju za pomoć i tada najčešće stručnjacima za mentalno zdravlje. Ako se odluče za endokrinološki i/ili kirurški tretman tada to čine u susjednim zemljama. U radu su prikazane psihosocijalne karakteristike skupine transseksualnih osoba iz Hrvatske koje su se obratile za psihološku pomoć. U usporedbi s rezultatima iz drugih zemalja izdvaja se nekoliko specifičnosti: stupanj obrazovanja našeg uzorka je viši nego u ostalim zemljama, u većine je prisutan strah od razotkrivanja poremećaja, češće je odustajanje od operativnog zahvata, manja je podrška obitelji, partnera i socijalne okoline što uvjetuje iseljavanje iz zemlje nakon promjene spola. Opažene razlike bar djelomično su rezultat nedostupnosti adekvatne medicinske skrbi u Hrvatskoj, neriješene pravne problematike, negativnog stava opće populacije, ali i zdravstvenih djelatnika prema ljudima s ovim poremećajem. Potrebno je organizirati interdisciplinarni tim stručnjaka koji bi provodio sustavnu psihološku i medicinsku skrb nad ovom populacijom pacijenata u skladu sa znanstvenim nalazima i međunarodnim medicinskim standardima koji su prihvaćeni u razvijenim zemljama. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301675-1389 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a transseksualnost, psihosocijalne karakteristike, Hrvatska  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a transexualism, psyhosocial charactersitics, Croatia  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Socijalna psihijatrija  |x 0303-7908  |g 36 (2008), 3 ; str. 116-124  |w ffzg.(HR-ZaFF)238394 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |s 2-s2.0-54149104771 
999 |c 307930  |d 307928