Pejovićevo promišljanje umjetnosti
Danilo Pejović (Ludbreg, 1928.-Zagreb, 2007.) je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, predavao estetiku od početka šezdesetih do početka sedamdesetih godina, kada je tu Katedru preuzeo Danko Grlić, zajedno s kojim je preveo Heideggerov tekst "O biti umjetnosti"(1959.). U Pejović...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308048/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Filozofska istraživanja 3 (2008.), 111 ; str. 613-624 |
| Glavni autor: | Škorić, Gordana (-) |
| Vrsta građe: | Poglavlje |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02722nab a22002657i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20170115202338.0 | ||
| 008 | 131105s2008 ci hrv|d | ||
| 022 | |a 0351-4706 | ||
| 035 | |a (CROSBI)413721 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak |d HR-ZaFF | ||
| 100 | 1 | |9 750 |a Škorić, Gordana | |
| 245 | 1 | 0 | |a Pejovićevo promišljanje umjetnosti / |c Škorić, Gordana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Pejovićs Rethinking of Art | |
| 300 | |a 613-624 |f str. | ||
| 363 | |a 3 |b 111 |i 2008. | ||
| 500 | |a Rad je kao predavanje prezentiran na skupu Obilježavanje 50. obljetnice Hrvatskog filozofskog društva : Simpozij Suvremena hrvatska filozofija, održanom od 06-08.12.2007., Zagreb, Hrvatska ; objavljen u knjizi sažetaka (ISBN: 978-953-164-113-7), str. 34-34. ; te kao pozvano predavanje na Skupu u povodu 80. obljetnice rođenja "Život i djelo Danila Pejovića", održanom od 25.10.2008., Ludbreg, Hrvatska, s kojeg zbornik nije objavljen. | ||
| 520 | |a Danilo Pejović (Ludbreg, 1928.-Zagreb, 2007.) je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, predavao estetiku od početka šezdesetih do početka sedamdesetih godina, kada je tu Katedru preuzeo Danko Grlić, zajedno s kojim je preveo Heideggerov tekst "O biti umjetnosti"(1959.). U Pejovićevom promišljanju umjetnosti Heidegger je, kao i hermeneutika, bio glavni orjentir u razumijevanju umjetničkog djela preko paradigme jezika i u tom je kontekstu u suvremenoj filozofiji umjetnosti, posebno ukazujući i na značaj ekspresionizma, istraživao odnos umjetnosti i prirode, tehnike, oblika, zbiljnosti, osjećajnosti, razumljivosti i slobode.Raspravljanje o mogućnosti umjetnosti Pejović uvijek postavlja u epohalni kontekst, ustvrđujući da je nakon smrti Goethea i Hegela umro i jedan svijet, koji s oscilacijama seže sve do Homerovog doba, a Marx samo radikalizira Hegelovo pitanje o tome čemu još umjetnost, da bi se ono nakon Marxa, u doba tehnike, još više zaoštrilo. Pejović zastupa tezu da bez pojma slobode ne možemo dospjeti do toga što jest umjetnost, a živeći u svijetu prepunu oblika uništavanja ljudske slobode, gube se osjećajnost i ljepota kao pripadne umjetnosti. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-0000000-0738 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.01 | ||
| 693 | |a umjetnost, filozofija, estetika, ekspresionizam, Danilo Pejović, G.W.F. Hegel, Karl Marx, Martin Heidegger, Ernst Bloch, jezik, sloboda |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a art, philosophy, aesthetics, expresionism, Danilo Pejović, G.W.F. Hegel, Karl Marx, Martin Heidegger, Ernst Bloch, language, freedom |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Filozofska istraživanja |x 0351-4706 |g 3 (2008.), 111 ; str. 613-624 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 308048 |d 308046 | ||