Η Ε Ι Κ Ω Ν Η Κ Α Λ Η

Prema Apijanu iz Aleksandrije Cezar je tijekom trijumfa g. 46. pr. Kr. dao u hram Venere Roditeljice u Rimu postaviti lijep Kleopatrin lik koji u piščevo vrijeme još ondje stoji. Dion Kasije u opisu Oktavijanovih trijumfa 29. pr. Kr. spominje zlatnu Kleopatru koja se u njegovo vrijeme gleda u Afrodi...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308073/Details
Matična publikacija: Archaeologica Adriatica
2 (2009), 1 ; str. 335-348
Glavni autor: Kuntić-Makvić, Bruna (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02855naa a2200277uu 4500
008 131105s2009 xx hrv|d
022 |a 1846-4807 
035 |a (CROSBI)414408 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 854  |a Kuntić-Makvić, Bruna 
245 1 0 |a Η Ε Ι Κ Ω Ν Η Κ Α Λ Η /  |c Kuntić-Makvić, Bruna. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Η Ε Ι Κ Ω Ν Η Κ Α Λ Η 
300 |a 335-348  |f str. 
363 |a 2  |b 1  |i 2009 
520 |a Prema Apijanu iz Aleksandrije Cezar je tijekom trijumfa g. 46. pr. Kr. dao u hram Venere Roditeljice u Rimu postaviti lijep Kleopatrin lik koji u piščevo vrijeme još ondje stoji. Dion Kasije u opisu Oktavijanovih trijumfa 29. pr. Kr. spominje zlatnu Kleopatru koja se u njegovo vrijeme gleda u Afroditinu hramu. Razlike između dvaju izvora izazivaju proturječna tumačenja u literaturi. Jedni tvrde da je Cezar dao postaviti zlatan Kleopatrin kip u hram Venere Roditeljice. Drugi tumače da je kip onamo iz egipatskoga plijena dao postaviti Oktavijan, a Apijan je greškom Cezaru pripisao Oktavijanov čin. Analiza pokazuje da oba autora pišu kao očevidci. Apijanov je iskaz precizan i pomaže da se razumije Dionov. Kad se povežu, može se zaključiti da je Cezar uz kultni kip Venere Roditeljice dao postaviti Kleopatrin kip za koji se u 2. st. kršć. ere smatralo da stoji u izvornome obliku. Jedan ga je očevidac držao lijepim, drugi svjedoči da je blistao zlatom. Kip je postavljen kad je moćni par imao potomka i bio na vrhuncu moći. Morao je biti doličan rimskome svetištu kako bi pridonio propagandnim učincima julijevskoga sakralnoga kompleksa. Ptolemejska tradicija u prikazivanju članica vladarske kuće i popularnost Izidina kulta u Rimu nudile su model: helenističku Izidu ili Izidinu svećenicu s Kleopatrinim licem koja se mogla tumačiti kao Venerina štovateljica ili Veneri srodna božica. Odnos Rimljana prema Kleopatri i Egiptu, Izidi i njezinome kultu je varirao, no kip je opstao kao dio najranijega postava u hramu koji je bio sveto mjesto carske vlasti. U Apijanovo i Dionovo doba Izidin je kult općeprihvaćen. Slični su kipovi brojni, pa se onaj iz hrama Venere Roditeljice naziva imenom Kleopatre po čijemu se portretu razlikuje od ostalih. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300644-0640 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1300644-0649 
546 |a HRV 
690 |a 6.04 
690 |a 6.05 
690 |a 6.07 
693 |a Apijan iz Aleksandrije, Dion Kasije, Cezar, Venera Roditeljica, kip Kleopatre VII., Izida, Oktavijan August  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Appian from Alexandria, Cassius Dio, Julius Caesar, Venus Genetrix, statue of Cleopatra VII, Isis, Octavian Augustus  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Archaeologica Adriatica  |x 1846-4807  |g 2 (2009), 1 ; str. 335-348 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 308073  |d 308071