Η Ε Ι Κ Ω Ν Η Κ Α Λ Η
Prema Apijanu iz Aleksandrije Cezar je tijekom trijumfa g. 46. pr. Kr. dao u hram Venere Roditeljice u Rimu postaviti lijep Kleopatrin lik koji u piščevo vrijeme još ondje stoji. Dion Kasije u opisu Oktavijanovih trijumfa 29. pr. Kr. spominje zlatnu Kleopatru koja se u njegovo vrijeme gleda u Afrodi...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308073/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Archaeologica Adriatica 2 (2009), 1 ; str. 335-348 |
Glavni autor: | Kuntić-Makvić, Bruna (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02855naa a2200277uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s2009 xx hrv|d | ||
022 | |a 1846-4807 | ||
035 | |a (CROSBI)414408 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 854 |a Kuntić-Makvić, Bruna | |
245 | 1 | 0 | |a Η Ε Ι Κ Ω Ν Η Κ Α Λ Η / |c Kuntić-Makvić, Bruna. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Η Ε Ι Κ Ω Ν Η Κ Α Λ Η | |
300 | |a 335-348 |f str. | ||
363 | |a 2 |b 1 |i 2009 | ||
520 | |a Prema Apijanu iz Aleksandrije Cezar je tijekom trijumfa g. 46. pr. Kr. dao u hram Venere Roditeljice u Rimu postaviti lijep Kleopatrin lik koji u piščevo vrijeme još ondje stoji. Dion Kasije u opisu Oktavijanovih trijumfa 29. pr. Kr. spominje zlatnu Kleopatru koja se u njegovo vrijeme gleda u Afroditinu hramu. Razlike između dvaju izvora izazivaju proturječna tumačenja u literaturi. Jedni tvrde da je Cezar dao postaviti zlatan Kleopatrin kip u hram Venere Roditeljice. Drugi tumače da je kip onamo iz egipatskoga plijena dao postaviti Oktavijan, a Apijan je greškom Cezaru pripisao Oktavijanov čin. Analiza pokazuje da oba autora pišu kao očevidci. Apijanov je iskaz precizan i pomaže da se razumije Dionov. Kad se povežu, može se zaključiti da je Cezar uz kultni kip Venere Roditeljice dao postaviti Kleopatrin kip za koji se u 2. st. kršć. ere smatralo da stoji u izvornome obliku. Jedan ga je očevidac držao lijepim, drugi svjedoči da je blistao zlatom. Kip je postavljen kad je moćni par imao potomka i bio na vrhuncu moći. Morao je biti doličan rimskome svetištu kako bi pridonio propagandnim učincima julijevskoga sakralnoga kompleksa. Ptolemejska tradicija u prikazivanju članica vladarske kuće i popularnost Izidina kulta u Rimu nudile su model: helenističku Izidu ili Izidinu svećenicu s Kleopatrinim licem koja se mogla tumačiti kao Venerina štovateljica ili Veneri srodna božica. Odnos Rimljana prema Kleopatri i Egiptu, Izidi i njezinome kultu je varirao, no kip je opstao kao dio najranijega postava u hramu koji je bio sveto mjesto carske vlasti. U Apijanovo i Dionovo doba Izidin je kult općeprihvaćen. Slični su kipovi brojni, pa se onaj iz hrama Venere Roditeljice naziva imenom Kleopatre po čijemu se portretu razlikuje od ostalih. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300644-0640 | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300644-0649 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.04 | ||
690 | |a 6.05 | ||
690 | |a 6.07 | ||
693 | |a Apijan iz Aleksandrije, Dion Kasije, Cezar, Venera Roditeljica, kip Kleopatre VII., Izida, Oktavijan August |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Appian from Alexandria, Cassius Dio, Julius Caesar, Venus Genetrix, statue of Cleopatra VII, Isis, Octavian Augustus |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Archaeologica Adriatica |x 1846-4807 |g 2 (2009), 1 ; str. 335-348 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 308073 |d 308071 |