Modernost i klasična sociologija: Ambivalentnost klasične sociološke teorije

Veza između modernosti i klasične sociologije osnovni je tematski okvir ove rasprave. U radu se pokazuje da se sociologija kao distinktivna znanstvena disciplina pojavljuje kao odgovor na društvenu krizu s kojom se suočava moderno društvo. Industrijalizacija i političke revolucije dva su osnovna pok...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308121/Details
Matična publikacija: Revija za sociologiju
Vol.39 (2008), No.3 ; str. 183-204
Glavni autor: Žažar, Krešimir (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=50198
http://hrcak.srce.hr/revija-za-sociologiju
LEADER 02798naa a2200277uu 4500
005 20131205145851.0
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 0350-154X 
035 |a (CROSBI)416319 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 627  |a Žažar, Krešimir 
245 1 0 |a Modernost i klasična sociologija: Ambivalentnost klasične sociološke teorije /  |c Žažar, Krešimir. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Modernity and Classical Sociology: Ambiguity of Classical Sociological Theory 
300 |a 183-204  |f str. 
363 |a Vol.39  |b No.3  |i 2008 
520 |a Veza između modernosti i klasične sociologije osnovni je tematski okvir ove rasprave. U radu se pokazuje da se sociologija kao distinktivna znanstvena disciplina pojavljuje kao odgovor na društvenu krizu s kojom se suočava moderno društvo. Industrijalizacija i političke revolucije dva su osnovna pokretačka mehanizma koja dovode do konstituiranja modernog društva. Stoga se u radu osobita pozornost posvećuje društvenom kontekstu u kojem se pojavljuje sociološka misao. Osim toga, pokazuje se da je sociologija formirana pod utjecajem dvaju suprotstavljenih intelektualnih pravaca. Iako su na klasičnu sociologiju znatno utjecale prosvjetiteljske ideje, ideologija konzervativizma prvim je sociolozima bila temeljni izvor inspiracije. Utjecaj dvaju proturječnih misaonih orijentacija manifestira se u ambivalentnosti klasičnih socioloških teorija. Naime, iako se klasična sociologija kritički odnosi prema diferentnim fenomenima modernog društva, ipak se u potpunosti ne prihvaća konzervativna pozicija jer se smatra da su društveni procesi ireverzibilni pa restauracija prijašnjih društvenih struktura nije moguća niti poželjna. Dvojnost tradicionalnih i modernih vrijednosti prožima cjelokupnu klasičnu sociološku teoriju. U nastavku rada pokazali smo kako se ovaj dualitet očituje u djelima pojedinih izabranih sociologa: Comtea, Spencera, Durkheima, Tönniesa i Webera. Iznimna važnost klasične sociologije i njezina neupitna aktualnost podvlače se u zaključnom dijelu teksta. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3280 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a modernost, industrijalizacija, političke revolucije, prosvjetiteljstvo, antiprosvjetiteljstvo, konzervativizam, paradoks sociologije  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a modernity, industrialization, political revolutions, enlightenment, anti-enlightenment, conservativism, paradox of sociology  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Revija za sociologiju  |x 0350-154X  |g Vol.39 (2008), No.3 ; str. 183-204 
856 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=50198 
856 |u http://hrcak.srce.hr/revija-za-sociologiju 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - pregledni rad 
999 |c 308121  |d 308119