Nacionalne ideologije i umjetnost u 19. stoljeću na primjeru fresaka u apsidama đakovačke katedrale

U umjetnosti 19. stoljeća kao vremena u kojem se formiraju europske nacije često se javljaju odrazi novih nacionalnih ili političkih ideologija. Među najzanimljivije takove slučajeve u hrvatskoj povijesti umjetnosti spada oslikavanje svetišta đakovačke katedrale. Podizanje i opremanje ove građevine...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308163/Details
Matična publikacija: Društvena istraživanja
18 (2009), 3 (101) ; str. 461-478
Glavni autor: Damjanović, Dragan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://hrcak.srce.hr/file/61277
LEADER 03156naa a2200277uu 4500
008 131105s2009 xx hrv|d
022 |a 1330-0288 
035 |a (CROSBI)422193 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 324  |a Damjanović, Dragan 
245 1 0 |a Nacionalne ideologije i umjetnost u 19. stoljeću na primjeru fresaka u apsidama đakovačke katedrale /  |c Damjanović, Dragan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a National Ideologies and 19th Century Art on the Example of Frescoes in the Đakovo Cathedral Apses 
300 |a 461-478  |f str. 
363 |a 18  |b 3 (101)  |i 2009 
520 |a U umjetnosti 19. stoljeća kao vremena u kojem se formiraju europske nacije često se javljaju odrazi novih nacionalnih ili političkih ideologija. Među najzanimljivije takove slučajeve u hrvatskoj povijesti umjetnosti spada oslikavanje svetišta đakovačke katedrale. Podizanje i opremanje ove građevine vodio je biskup Josip Juraj Strossmayer, jedan od glavnih zastupnika jugoslavenske nacionalne ideologije u Hrvatskoj u 19. stoljeću. U skladu sa svojim političkim stavom i viđenjem budućnosti slavenskog juga, a u dogovoru sa slikarima Ludovicom i Aleksaderom Maximillianom Seitzom, koji su izvodili freske đakovačke katedrale, elementi ideologije koju je zastupao uključeni su i u oslik ove građevine. Na fresci Poklonstva kraljeva i pastira, kao pastiri koji se klanjanju novorođenom Kristu, prikazani su južnoslavenski narodi: Hrvat s grožđem u rukama, Slavonka sa žitom, Dalmatinka s maslinama, Bugarin s voćem, te Srbin kako tjera ovce. Ovom je kompozicijom izražen Strossmayerov stav da su glavne sastavnice jugoslavenskog naroda Hrvati, Srbi i Bugari, dok je Slavonce i Dalmatince (prikazane u liku ženskih osoba na fresci) vidio kao podgrupe hrvatskog naroda. Slovenci uopće nisu prikazani, vjerojatno stoga što ih je Strossmayer vidio kao sastavni dio hrvatskog naroda. Na fresci Skidanja s križa uz biblijske su likove dodati slavenski i lokalni sveci, a na fresci u glavnoj apsidi koja prikazuje klanjanje prijestolju Svetog Petra prikazano je kako se papinskoj stolici privode pravoslavka i musliman iz Bosne, čime je izražena Strossmayerova vizija da ujedinjenje južnih Slavena nije moguće bez jedinstva u vjeri, a to je jedinstvo trebalo biti postignuto priznavanjem prvenstva papinstvu. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 2.01 
690 |a 6.04 
690 |a 6.05 
693 |a Nacionalne ideologije, Jugoslavizam, umjetnost 19. stoljeća, historicizam, freska, akademski realizam, Đakovačka katedrala, Josip Juraj Strossmayer, Alexander Maximilian Seitz, Lodovico Seitz, Nikola Voršak, Franjo Rački  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a national ideologies, Yugosalvism, 19th century art, Historicism, Frescoe, Academic Painting, Djakovo Cathedral, Josip Juraj Strossmayer, Alexander Maximilian Seitz, Lodovico Seitz, Nikola Voršak, Franjo Rački  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Društvena istraživanja  |x 1330-0288  |g 18 (2009), 3 (101) ; str. 461-478 
856 |u http://hrcak.srce.hr/file/61277 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 308163  |d 308161